Napravljen je korak bliže prema usvajanju značajnog Sporazuma o prisilnom nestanku nakon što je isti ratificiran od još dvije države.

Naime, prošlog tjedna, Burkina Faso i Čile postale su 17. i 18. država koje su ratificirale ovaj sporazum.

U ovom trenutku potrebne su još samo dvije ratifikacije da bi Međunarodna konvencija o zaštiti svih osoba od prisilnog nestanka (Konvencija o prisilnom nestanku) postala obvezujuća. Konvencija o prisilnom nestanku pružit će novo pravno oruđe onima koji traže svoje najbliže, zahtijevajući pravdu.

„Ove posljednje ratifikacije predstavljaju stvarnu mogućnost usvajanja Konvencije do kraja 2009. godine. Pozivamo sve države koje još nisu ratificirale Sporazum da to učine što prije,“ izjavio je Christopher Keith Hall, viši pravni savjetnik u Amnesty Internationalu.

AI već više od 25 godina vodi kampanju za uvođenje konvencije o sprečavanju i suzbijanju prisilnog nestanka u cijelom svijetu.

„Komisija za utvrđivanje nestanaka, koja bi bila ustanovljena Konvencijom, ponudit će nove načine kaznenog progona u slučajevima prisilnog nestanka, što će biti od izrazite važnosti u zemljama gdje vlasti ne poštuju obvezu provođenja istrage i kažnjavanja ovakvih prekršaja,“ dodao je Christopher Keith Hall.

Slučajevi prisilnog nestanka su u porastu te postoji rastući broj izvještaja o slučajevima uznemiravanja, zlostavljanja te zastrašivanja svjedoka i rodbine osoba koji su podvrgnuti prisilnom nestanku.

Cilj Konvencije je utvrđivanje istine o slučajevima prisilnog nestanka, kažnjavanje onih koji su počinili ove zločine te osiguravanje odštete žrtvama i njihovim obiteljima.

„Žrtve prisilnog nestanka i njihove obitelji predugo su čekale. Ako međunarodna zajednica žurno poduzme aktivnosti po ovom pitanju, 2009. godina bi im napokon mogla donijeti novo oruđe pri traženju svojih bližnjih i postizanju pravde“, zaključio je Hall.
>opširnije

Vlada Mongolije nije učinkovito reagirala na povrede ljudskih prava koje su se odvijale tijekom srpnja 2008. u vrijeme pobune na Sukhbaatar trgu u Ulaanbaataru, ostavljajući tako nasljeđe nekažnjivosti i nepravde, izjavio je AI u izvješću objavljenom danas.

U izvješću se opisuje kako su snimljene stotine ljudi koje odvode u policijske pritvoreničke centre gdje su držani tijekom nereda u pretrpanim ćelijama bez hrane i vode do 72 sata. Policija je tukla pritvorenike tijekom ispitivanja kako bi izvukli priznanja.

Više od 700 ljudi bilo je uhićeno i više od 100 u narednim tjednima, zbog sumnje na kaznena djela počinjena za vrijeme pobune. Godinu dana od pobune, ostaje ograničen opseg provedene istrage. Navodi mučenja i drugih zlostavljanja u pritvoru, prekomjerna i nepotrebna upotreba sile od strane policije su u velikoj mjeri zanemareni.

Mongolija nije reagirala u skladu sa svojim međunarodnim obvezama koje zahtijevaju poštivanje cijelog raspona zakonodavnih, sudskih, upravnih i drugih mjera za sprečavanje kršenja ljudskih prava te privođenje odgovornih pred lice pravde, kao i osiguravanje naknada šteta žrtvama, u skladu s međunarodnim standardima.


Amnesty International poziva mongolske vlasti da:

- osiguraju Posebnu jedinicu za istraživanje u okviru Ureda glavnog državnog tužitelja te pruže odgovarajuća sredstva i podršku kako bi se omogućilo brze, neovisne, nepristrane i temeljite istrage;

- osiguraju da se sve pritužbe i izvještaji o kršenju ljudskih prava odmah istraže neovisno, nepristrano i temeljito te da se kazneno gone oni za koje se sumnja da su počinili kaznenih djela,

- iniciraju preispitivanje propisa i politika te provedu obuku kako bi se osiguralo da se policijska praksa, uključujući upotrebu sile, provodi u skladu s međunarodnim standardima ljudskih prava i UN-ovim Kodeksom ponašanja službenika odgovornih za provođenje zakona;

- uspostave učinkovite mehanizme za primanje pritužbi te osiguraju pravovremene i dostupne informacije o napretku slučaja,

- osiguraju da žrtve zločina počinjenih od strane predstavnika policije imaju pristup djelotvornim pravnim sredstvima i dobiju adekvatnu odštetu, uključujući naknade i rehabilitacije.
>opširnije

AI osuđuje pogubljenje navodnog maloljetnog prijestupnika koje se dogodilo u četvrtak u 4 sata ujutro kada je Mosleh Zamani obješen u zatvoru Dizel Abad skupa s još četvoricom neidentificiranih zatvorenika.

AI je prije toga pozvao iranske vlasti da obustave to pogubljenje što bi bilo u skladu s međunarodnim standardima ljudskih prava kojih je Iran stranka ugovornica.

Philip Luther, zamjenik direktora programa AI-a za Srednji Istok i Sjevernu Afriku tada je izjavio sljedeće: "Samo nekoliko tjedana nakon pogubljenja Behnouda Shoajeea 11. listopada, čini se da iranske vlasti ponovo namjeravaju ubiti nekoga zbog počinjenja zločina u dobi mlađoj od 18 godina. Zahtijevamo od Vrhovnog suca da smjesta izda naredbu o obustavljanju ovog pogubljenja i da poduzme korake potrebne da se osigura odbacivanje smrtne kazne u slučaju Mosleha Zamanija," dodao je tada u svojoj izjavi Luther.

Mosleh Zamani je 2006. osuđen na smrt zbog navodnog silovanja svoje 17-godišnje djevojke. Iran je jedna od rijetkih zemalja u svijetu, koja još uvijek pogubljuje maloljetne prijestupnike/ce - osobe koji su osuđeni za zločine, počinjene prije njihove 18. godine iako je stranka ugovornica Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima te Konvencije o pravima djeteta koji zabranjuju pogubljenja maloljetnih prijestupnika/ca. Ove godine u Iranu pogubljeno je barem 5-oro malojetnih prijestupnika/ca
>opširnije

AI zabrinuta je za sudbinu zatočenika koji su i dalje bez optužbi zadržani u pritvoru.

Tom Parker, politički direktor američke sekcije AI-a zadužen za pitanje protuterorističke borbe i ljudskih prava, odgovorio je na odluku administracije predsjednika Obame da premjesti neke od zatočenika iz mornaričke baze Guantánamo Bay u kaznionicu Thomson u Illinoisu.

Parker je rekao da ti zatočenici nisu bili optuženi ni za jedno kazneno djelo, niti im se sudilo, a u 7 godina njihovog pritvora nema nikakvih dokaza protiv njih.
Također je optužio predsjednika Obamu da zapravo samo mijenja poštanski broj Guantánama, a ne pomaže zatočenicima.

Temeljno pravilo vladavine zakona je da nitko ne smije biti pritvoren bez optužbe ili suđenja i , kao predsjednički kandidat, Obama je to pravilo promovirao, no kako kaže Tom Parker, izgleda da se toga više ne sjeća.
>opširnije

AI traži raspuštanje Vrhovnog sigurnosnog suda Sirije (VSSS) zbog učestalih slučajeva kršenja prava optuženih na pošteno suđenje.

Malcolm Smart, direktor programa AI-a za Bliski istok i Sjevernu Afriku ističe kako je VSSS "izgubio kredibilitet" te da stoga "mora biti ukinut.

" Pred VSSS-om trenutno se vodi proces petorici Kurda optuženih za pripadnost nezakonitoj političkoj stranci Demokratske unije (PYD) - sirijskoj inačici Radničke stranke Kurdistana (PKK) koja djeluje u Turskoj. Tereti ih se i za nasilje na prosvjedu u gradu Aleppu organiziranom 15. veljače 2008. povodom obljetnice uhićenja vođe PKK-a Abudullaha Öcalana. Prema informacijama s kojima raspolaže Amnesty International, kritičari sirijske vlade i aktivisti kurdske manjine u pritvoru su nerijetko zlostavljani, a VSSS dosuđuje im kazne na osnovu priznanja iznuđenih mučenjem i zlostavljanjem od strane sigurnosnih službi.

Petoricu optuženih Kurda - kojima je u zatočeništvu uskraćena svaka komunikacija s vanjskim svijetom - vjerojatno čeka slična sudbina. Optuženici su Monzer Resho – koji je u vrijeme uhićenja imao 16 godina, Gewan Mohammed Ahmed, Hassan Khalil Qiddo, Khalil Dahli i Mannan Ahmed Sido.
>opširnije

Amnesty International osudio je neuspjeh gvatemalskih vlasti da temeljito istraže izvansudska ubojstva, u koja su bili umiješani policijski službenici.

U današnjem izvješću AI kaže kako se i dalje prijavljuju ubijanja od strane policajaca, često mladih ljudi, koji su ili kazneno evidentirani ili osumnjičeni za sudjelovanje u zločinu.

"Unatoč neprekidnim izvješćima i istraživanjima od strane domaćih i međunarodnih organizacija za ljudska prava, problem policijskog sudjelovanja u izvansudskim ubojstvima i dalje se nastavlja", rekla je Kerrie Howard, zamjenica direktora programa AI-a za obje Amerike. "Gvatemalske vlasti moraju ozbiljno shvatiti ove tvrdnje te ih učinkovito i temeljito istražiti", dodala je.

Mediji i vlasti često ta izvansudska ubojstva nazivaju "socijalnim čišćenjima", uzimanjem zakona u svoje ruke, kako bi se društvo "oslobodilo" od ljudi, koji su osumnjičeni za sudjelovanje u kriminalnim aktivnostima.

Amnesty International poziva gvatemalske vlasti i predsjednika da ispune svoje obveze prema međunarodnom pravu o ljudskim pravima te da stanu na kraj izvansudskim ubojstvima i dovedu pred lice pravde one koji su odgovorni za te zločine.

Gvatemala ima vrlo visok stupanj nasilnih zločina, ali ima vrlo nisku stopu presuda. Procjenjuje se da je 98 posto ubojstava u Gvatemali neriješeno.
>opširnije

Saudijske vlasti ne smiju provesti prijeteće kažnjavanje šibanjem i zatvaranjem jedne starije žene i dvojice mlađih muškaraca, izjavio je danas AI.

75-godišnja Khamisa Mohammed Sawadi i dva Saudijca, poznata samo kao Fahad i Hadyan, proglašeni su krivima u ožujku 2009. jer su bili u društvu pripadnika suprotnog spola koji im nisu bliski rođaci, što predstavlja prekršaj poznat kao khilwa. Tu presudu je kasnije potvrdio prizivni sud, a pokušaji ulaganja žalbe Vrhovnom sudu nedavno su odbijeni.

U slučaju zatvaranja, AI će svo troje smatrati "zatočenicima savjesti", budući organizacija smatra kako kriminalizacija khilwae predstavlja kršenje prava na slobodu izražavanja i na privatnost, kao što je navedeno u međunarodnim standardima ljudskih prava.

"Neprihvatljivo je da starijoj ženi prijeti kazna od 40 udaraca šibom. Takvo postupanje protiv svake osobe je okrutno i nehumano", rekao je Philip Luthera, zamjenik direktora programa AI-a za Bliski Istok i Sjevernu Afriku. "Pozivamo vlasti da spriječi zatvaranje i bičevanje Khamise, Fahada i Hadyana", dodao je.

Khamisa Mohammed Sawadi, Fahad i Hadyan uhićeni su 21. travnja 2008. od strane članova Povjerenstva za promociju vrlina i prevenciju poroka (također poznat kao Mutawa'een ili vjerska policija).

Šibanje je obavezna kazna u Saudijskoj Arabiji za niz kaznenih djela, a može se koristiti i po nahođenju sudaca kao alternativa ili dodatak drugim kaznama te može iznositi od nekoliko desetaka do nekoliko tisuća udaraca.
>opširnije

Honduraške vlasti trebaju započeti hitnu i neovisnu istragu o ubojstvu branitelja ljudskih prava, Waltera Trocheza, koji je ubijen u nedjelju, kasno navečer, dok je išao kući kroz centar Tegucigalpe, izjavio je danas AI.

Još u petak, Walter je izjavio AI-u da je pobjegao pri pokušaju otmice, 4. prosinca, nakon što ga je skupina od 4-oro muškaraca prebila i prijetila mu ubojstvom. Izvori tvrde da je Walter Trochez pogođen u prsni koš, a umro je nedugo zatim u bolnici.

AI strahuje da je Walter postao žrtva zbog svojeg sudjelovanja u poslovima koji se tiču ljudskih prava. Naime, od lipnja je dokumentirao kršenja ljudskih prava za vrijeme protesta i državnog udara, a bio je poznat i po radu sa zajednicom lezbijki, gej, biseksualnih i transrodnih osoba u Hondurasu.

AI također strahuje da bi ubojstvo Waltera Trocheza moglo biti znak još gorih, nadolazećih zlostavljanja do kojih dolazi zbog političke nestabilnosti i straha koji vlada nakon državnog udara u lipnju.
"Ubojice Waltera Trocheza treba privesti pravdi, a trenutne vlasti trebaju osigurati potpune istrage svih prijava o osvetama protiv demonstranata", izjavila je Kerrie Howard, zamjenica direktora programa AI-a za obje Amerike.
>opširnije

Hrvatska treba što prije potpisati i ratificirati Dodatni protokol uz Međunarodni pakt o ekonomskim, soc. i kulturnim pravima

Amnesty international Hrvatske pozdravlja objavljivanje službenog prijevoda Opće deklaracije o ljudskim pravima na hrvatski jezik, na sto smo Vladu RH pozvali točno prije godinu dana. Ujedno pozivamo vlasti u Republici Hrvatskoj da što prije potpišu i ratificiraju Dodatni protokol uz Međunarodni pakt o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima.

Ovaj najnoviji međunarodni mehanizam zaštite ekonomskih, socijalnih i kulturnih prava, jednom kada stupi na snagu, omogućit će žrtvama kršenja ljudskih prava, te onima kojima je uskraćen pravni lijek u njihovim zemljama da zatraže pravdu na međunarodnoj razini.

Stupanje na snagu ovog Dodatnog protokola u svakoj državi ugovornici utjecat će na odluke sudskih tijela na nacionalnoj i regionalnoj razini te će omogućiti ljudima više prilika da se zalažu za provođenje ekonomskih, socijalnih i kulturnih prava u vlastitim zemljama.

Iako su predstavnici RH u UN-u zajedno s delegacijama drugih zemalja učinili velik napor u pripremi ovog važnog mehanizma zaštite ljudskih prava, na službenoj ceremoniji potpisivanja upriličenoj u New Yorku 24. rujna ove godine, on nažalost nije potpisan i od predstavnika/ce RH, što je objašnjeno problemima tehničke naravi.

Obzirom da je nadležnost za pripremu potpisivanja i ratifikacije Dodatnog protokola preuzelo Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, pozivamo ga da sveobuhvatno i bez daljnjeg odgađanja privede ovaj posao kraju, kako bi se nadležnim tijelima RH omogućilo potpisivanje i bezrezervna ratifikacija ovog mehanizma, a svim žrtvama kršenja ekonomskih, socijalnih i kulturnih prava u RH osigurao pristup pravdi i pravu na učinkovit pravni lijek.

Također, pozivamo nadležna tijela RH na davanje izjave kojom prihvaćaju nadležnost Odbora za ekonomska, socijalna i kulturna prava u cilju poduzimanja istražnih i međudržavnih postupaka temeljem ovog Dodatnog protokola.

AIH je prije nekoliko dana Ministarstvu gospodarstva RH poslao peticiju za potpisivanje i ratifikaciju Dodatnog protokola, koju je potpisalo više od 5000 građana/ki RH.
>opširnije

Kršenja ljudskih prava u Iranu su sada jednako strašna kao u bilo koje vrijeme u posljednjih 20 godina, izjavio je danas AI u novom izvješću o prošlim predsjedničkim izborima održanim u lipnju.

"Iransko rukovodstvo mora osigurati da se optužbe za mučenje, uključujući silovanja i ubijanja u potpunosti i samostalno istražuju“, rekla je Hassiba Hadj Sahraoui, zamjenica direktora Amnesty Internationala za Bliski Istok i Sjevernu Afriku. Amnesty International poziva iranskog vrhovnog vođu Ayatollaha Ali Khameneija da dopusti dvojici ključnih UN-ovih stručnjaka za ljudska prava da posjete Iran kako bi pomogli provoditi istragu.

Izvješće AI-a opisuje obrasce zlostavljanja prije, tijekom i nakon izbora, kada su vlasti angažirale miliciju Basij (Basidž) i Revolucionarnu gardu za suzbijanje masovnih prosvjeda protiv osporavanih ishoda izbora.

Jedan od bivših zatočenika kaže da je držan u zloglasnom zatočeničkom centru Kahrizak nekih 58 dana, čitavo vrijeme u kontejneru, a dozvoljeno mu je da se javi svojoj obitelji tek nakon 43 dana.

Tijekom ispitivanja, rečeno mu je da je njegov sin zadržan i da će biti silovan ako on ne 'prizna', nakon čega je bio tučen palicom dok nije izgubio svijest. Također je izjavio da je s njim u kontejneru bilo zatvoreno više od 40 drugih zatočenika.

Više od 90 studenata aktivista bili je zatočeno u posljednja tri tjedna, a drugima je zabranjen studij, u jasnom pokušaju da se preduhitre demonstracije i upozori studente da ne nastavljaju sa svojim aktivnostima i zahtjevima za poštivanje ljudskih prava i akademskih sloboda.

Međunarodna istraga

Iranske vlasti osnovale su dva tijela kako bi istražili post-izbornu krizu, uključujući tretman zatočenika - parlamentarni odbor i pravosudni odbor. Puni detalji mandata i ovlasti tijela još nisu objavljeni.

Službene brojke kažu da je u post-izbornim neredima ubijeno 36 ljudi. Opozicija smatra da se radi o preko 70 osoba. Nakon izbora u Iranu je uhićeno najmanje 4.000 ljudi. U vrijeme pisanja izvještaja, 200 ih je još uvijek bilo u zatvoru.
>opširnije

AI traži da se Tunižani Adel Ben Mabrouk i Riadh Nasseri - koji su nakon puštanja iz Guantánama u studenom prebačeni u Italiju - ne deportiraju u Tunis jer bi mogli biti podvrgnuti mučenju i zlostavljanju.

Dvojicu su Tunižana talijanske vlasti prije prebacivanja u američki vojni pritvor sumnjičile za zločine povezane s terorizmom. „Ako su talijanske vlasti bile umiješane u razmjenu podataka sa Sjedinjenim Državama i u druge aktivnosti koje su dovele do nezakonitog zadržavanja u pritvoru dvojice muškaraca i do drugih kršenja njihovih prava u Guantánamu, onda moraju snositi odgovornost za to“, istaknula je stručnjakinja AI-a za borbu protiv terorizma u Europi, Julia Hall.

Od Italije je zatražila poštivanje zakona i pošteno suđenje za dvojicu Tunižana. Posljednjih je godina Italija u više navrata ignorirala upozorenja Europskog suda za ljudska prava i deportirala mnoge Tunižane koji su potom u domovini bili izloženi mučenju i zlostavljanju.
>opširnije

Amnesty International osuđuje bombaške napade u Bagdadu u kojima je, prema izvješćima medija, ranjeno 400, a poginulo najmanje 120 ljudi, od kojih su mnogi bili civili.

Mediji su također izvijestili da je najmanje pet eksplozija jutros potreslo grad, no nije poznato tko je ih je izveo.

"Ne može postojati apsolutno nikakvo opravdanje za bezobzirne napade na slijepo ili napade koji su usmjereni na civile, kao što su, čini se, bili ovi. Takvi napadi su ratni zločini. Vlasti ih moraju temeljito istražiti, a oni koji su odgovorni moraju biti identificirani i dovedeni pred lice pravde," rekao je Malcolm Smart, direktor Amnesty Internationala za Bliski Istok i Sjevernu Afriku.

AI je više puta osudio napade auto bombama te ostale napade, koji za cilj imaju civile u Iraku, od kojih su neki, čini se, namjeravali ponovno zapaliti sektaške podjele između iračkih zajednica Sunita i Šiita te pripadnika različitih etničkih i vjerskih manjina.
>opširnije

Nepalska vlada treba uhititi bojnika Niranjana Basneta optuženog za mučenje i smrt 15-godišnje djevojke Maine Sunuwar koja je preminula u veljači 2004. tijekom istrage u zatočeništvu u Panchkhalu u vojnom kampu za obuku nepalskih pripadnika mirovnih snaga.

Basnet je bio raspoređen u UN-ovoj mirovnoj misiji u Čadu iz koje je isključen prošli tjedan, nakon otkrića o umiješanosti u smrt mlade Nepalke izazvane mučenjem strujom i utapljanjem. Iako je protiv Basneta građanski sud izdao uhidbeni nalog vojne su mu vlasti dopustile neometan rad. U procesu koji je nakon otkrića Sunuwarinog tijela vođen pred vojnim sudom zaključeno je kako 15-godišnjakinja nije umrla zbog okrutnog mučenja već zbog fizičke slabosti, nemara i nesretnih okolnosti, te korištenja krivih tehnika ispitivanja, za što su 2005. trojica vojnika kažnjena s tek 6 mjeseci zatvora.

Jonathan O'Donohue iz Programa međunarodne pravde Amnesty Internationala kritizirao je objektivnost procesa, izrazivši ozbiljnu sumnju da postupak pred vojnim sudom "nije bio niti neovisan niti nepristran". Upozorio je i da je ubojstvo Sunuwar jedno u nizu koje prolazi nekažnjeno jer nepalska vojska zataškava takve slučajeve.
>opširnije

Amnesty International je snažno osudio nasilno suzbijanje političkih prosvjeda od strane policijskih sigurnosnih snaga u ponedjeljak u Khartoumu.

Više od 200 ljudi, uključujući i vođe opozicije te aktiviste za ljudska prava, uhapšeno je jer su se okupili ispred zgrade parlamenta unatoč zabrani od strane vlasti, koja je stigla u posljednji trenutak. Prosvjed je bio usmjeren protiv kašnjenja u donošenju zakona koji se smatraju vitalnima za predstojeći referendum i izbore.

Organizacija je također primila izvješća kako su uhapšenici u pritvoru bili mučeni.

"Ovo je još jedan primjer kulture nasilja koju je sudanska vlada usvojila", rekao je Tawanda Hondora, zamjenik direktora programa AI-a za Afriku. "Vlada bi trebala poštovati pravo na mirno okupljanje i izražavanje svog mišljenja. Ovo je ključno vrijeme za Sudan i sve stranke se trebaju suzdržati od korištenja nasilja, osobito u svjetlu predstojećih izbora i referenduma," dodao je.

Izbori sljedeće godine bit će prvi predsjednički, parlamentarni i lokalni izbori u 24 godine.
>opširnije

Vlasti u Nikaragvi moraju provesti istragu o nasilnim napadima na aktivisticu za ljudska prava i o prijetnjama smrću upućenim istoj, izjavio je Amnesty International.

Leonor Martínez je tijekom studenoga primila mnoštvo telefonskih poruka koje su sadržavale prijetnje smrću upućene njoj i njenoj obitelji, uvjetovajući da odustane od rada unutar udruge, Coalición de Jóvenes Nicaragüense.

Dana 20. studenoga, dok je izlazila iz svoje kuće, jedan joj je muškarac prišao te joj zaprijetio smrću ako ne prestane "gurati nos". Leonora je prepoznala napadača kao jednog od osoba prisutnih kada su je 3 muškarca pretukla slomivši joj ruku na tri mjesta. Napad se dogodio dok se vraćala kući s konferencije za novinare na kojoj je kritizirala vladine mjere suzbijanja protesta i ograničavanja drugih osnovnih sloboda.

Leonor smatra da su muškarci koji su sudjelovali u ovim napadima povezani sa strankom na vlasti u Nikaragvi, Frente Sandinista de Liberación Nacional (Sandinistička fronta nacionalnog oslobođenja - FSLN), te je izjavila kako policija nije poduzela ništa u cilju rješavanja ovih napada i prijetnji.

AI poziva nikaragvanske vlasti da hitno provedu temeljitu istragu po pitanju ovih napada te da dovedu pred sud sve odgovorne za iste. Također smatra da vlasti moraju osigurati neposrednu zaštitu za Leonor Martínez.
>opširnije

Francuska ne smije deportirati osobu okrivljenu za počinjenje terorističkih akata u Alžir, jer bi se tamo mogla naći u opasnosti od zatočenja bez dodira s javnosti, te mučenja i drugih zlostavljanja.

Prema presudi Europskog suda za ljudska prava (ECHR) od 03. prosinca, protjerivanje Kamela Daoudija u Alžir moglo bi ga izvrgnuti nehumanom i ponižavajućem postupanju, što bi predstavljalo kršenje Europske konvencije o ljudskim pravima.

"Slanje Kamela Daoudija u Alžir, moglo bi za njega predstavljati opasnost od mučenja. Kao potpisnica Europske konvencije o ljudskim pravima, Francuska ne smije izvršiti ovaj progon", izjavio je u ime AI-a David Diaz-Jogeix, zamjenik direktora AI-a za Europu i Centralnu Aziju.

Presuda Europskog suda je značajna jer nedvosmisleno kaže da se odredba o zabrani mučenja i zlostavljanja koja se nalazi u Europskoj konvenciji o ljudskim pravima mora provoditi bez izuzetka.
>opširnije

Na kraju 10-dnevnog posjeta Hondurasu tijekom predsjedničkih izbora, Amnesty International danas je pozvao na nezavisnu istragu kako bi se osiguralo da svi oni, koji su odgovorni za kršenja ljudskih prava, budu privedeni pravdi i da se žrtvama nadoknade štete.

„Kriza u Hondurasu ne završava s rezultatima izbora, vlasti se ne mogu vratiti na "uhodani posao", bez da osiguraju mjere zaštite za ljudska prava“ rekao je Javier Zuñiga, šef delegacije Amnesty Internationala u Hondurasu.

“Desetine ljudi u Hondurasu još uvijek trpi posljedice zloupotreba provedenih u posljednjih pet mjeseci. Neuspjeh u kažnjavanju onih koji su odgovorni i u popravljanju neispravnog sustava otvorilo bi vrata dodatnim zloupotrebama u budućnosti“ ,dodao je.

Tijekom svog posjeta Hondurasu, izaslanstvo AI-a dokumentiralo je brojne slučajeve povreda ljudskih prava provedenih od prošlog lipnja, kada je predsjednik Manuel Zelaya protjeran u egzil.

Te povrede uključuju ubojstva nakon prekomjerne upotrebe sile, samovoljna hapšenja prosvjednika od strane policije i vojske, nepotrebno korišenje suzavaca, zlostavljanja pritvorenika, nasilje nad ženama, uznemiravanja aktivista, novinara, odvjetnika i sudaca. Organizacija je otkrila da su u kršenjima ljudskih prava bili uključeni i pripadnici vojske, zaduženi za provođenje zakona.

Javier Zuñiga rekao je kako je posebno zabrinjavajuće da u Hondurasu postoje uvjeti, koji omogućuju onima koji krše ljudska prava, da prođu nekažnjeno.

AI je pozvao buduću vladu Hondurasa da:

- ukine sve zakone, uredbe i izvršna naređenja de facto vlasti;

- osigura da se vojska vrati u svoje vojarne i da se njihova funkcija provedbe zakona povuče;

- osigura da se svi pripadnici snaga sigurnosti smatraju odgovornima za povrede ljudskih prava počinjene između 28. lipnja i kraja studenoga;

- izradi Nacionalni plan za zaštitu ljudskih prava.

Amnesty International je pozvao SAD da uspostavi dosljedan, jasan i kredibilan mehanizam za istraživanje civilnih žrtava vojnih operacija nakon što je predsjednik Barack Obama rekao da će poslati dodatnih 30 000 vojnika u Afganistan.

Ovo je sada posebno hitno zbog trenutnog pomanjkanja odgovornosti i transparentnosti unutar regularnih američkih vojnih snaga, civilnih obavještajnih službi, kao i privatnih ugovaratelja poslova.

"Nedavni napori američkih i NATO snaga da smanje broj civilnih žrtava su korak naprijed, ali američka vlada mora osigurati da sve postrojbe, koje krše ljudska prava afganistanskih civila, budu držane odgovornima", rekao je Madhu Malhotra, zamjenik direktora AI-a za Aziju i Pacifik te dodao kako više američkih vojnika ne smije dovesti do više šteta afganistanskim civilima.

Amnesty International uviđa da su antivladine grupe, uključujući talibane, odgovorne za većinu civilnih žrtava i ozljeda. Međutim, to ne umanjuje odgovornost za pružanje podrške onima koji su ozlijeđeni od strane afganistanskih i NATO/američkih vojnih snaga i za privođenje pravdi onih koji su osumnjičeni za kršenja međunarodnog humanitarnog prava i ljudskih prava.

Bez znanja o tome tko je uključen u ove operacije nemoguće je za žrtve i njihove obitelji da daju pritužbe, raspitaju se o istragama te da u konačnici traže pravdu.
>opširnije

Peruanske vlasti moraju provesti poštenu i nepristranu istragu o ubojstvima koja su se dogodila u lipnju tijekom mirne blokade jedne prometnice od strane pripadnika amazonskih urođeničkih naroda, priopćio je AI u svom novom izvješću.

Organizacija poziva da se paralelno s istragama koje se vode o ubojstvima 23 policijskih službenika, provede i sveobuhvatna istraga o ubojstvima 10 urođenika i mještana.

Dana 5. lipnja, najmanje 200 osoba je ozlijeđeno tijekom policijske intervencije na mirovnom prosvjedu u vezi s korištenjem zemlje i resursa, koji se održavao na cesti kraj Baguae u sjevernom Peruu.

Tisuće pripadnika urođeničkih zajednica mirnim putem su zauzeli cestu te održali 50-dnevni prosvjed protiv zakona koji navodno predstavlja prijetnju njihovim zajednicama i ugrožava sredstva za život.

„Odgovarajuće mjere moraju se poduzeti kako bi se doveli pred lice pravde svi navodni krivci za ove teške povrede ljudskih prava te osigurala odšteta svim žrtvama“, izjavila je Guadalupe Marengo, zamjenica direktora Programa AI-a za Amerike.

Izvještaj AI-a otkriva kako su prosvjednici koji su povezani s ubojstvima policajaca pritvoreni i osuđeni, dok niti jedan od osumnjičenika za ubojstva i nasilje nad urođeničkim prosvjednicima nije osuđen.

„Uznemiravanje i zastrašivanje vođa urođeničkih naroda mora prestati, a pravo urođenika na slobodnu i upućenu suglasnost o svakoj odluci koja bi mogla utjecati na njihovo pravo na zemlju i sredstva za život mora biti zajamčeno“, dodala je Guadalupe Marengo.

„Isto kao što priznaju policajce (koji su poginuli 5. lipnja) kao službenike države, tako moraju priznati mog muža ... koji je poginuo braneći teritorij Amazonije“, rekla je AI-u Violeta Piitug Wampush, udovica vođe urođeničke zajednice Wawás, Felipea Sabia Césara Sáncheza.
>opširnije

AI poziva vladu Šri Lanke da trajno pusti na slobodu sve civile koji su već 6 mjeseci, točnije od završetka građanskog rata, nezakonito držani u pritvoru u prognaničkim kampovima.

„Vlasti moraju djelovati po pitanju objavljene namjere o puštanju na slobodu oko 120 000 osoba, te to učiniti bezuvjetno,“ izjavila je Yolanda Foster, stručnjakinja AI-a za Šri Lanku.

„Trajno puštanje iz kampova mora biti praćeno garancijom da kada izađu, ove osobe više neće biti predmetom daljnjeg ispitivanja ili ponovnog hapšenja na drugim lokacijama.Također je značajno da vlada zadrži odgovornost za skrb nad raseljenim osobama gdje god oni odluče otići.“

Vlada Šri Lanke je priopćila kako će obitelji koje žive u prognaničkim kampovima u Vavuniyai moći odlučiti žele li ostati u kampovima, potražiti zamjenski smještaj ili pak vratiti se kući.

Međutim, AI je primio saznanja o ograničavanju izbora u vezi s načinom na koji osobe napuštaju kampove. Izvještaji iz medija govore da su neke osobe bile vraćene nazad u kampove samo 15 dana nakon njihovog puštanja.
Zabrinutost također predstavlja i manjak pomoći onima koji su već pušteni iz kampova. Točnije, prema priopćenju jedne crkvene organizacije, mnogi od njih odvezeni su autobusima iz kampova na farmi Manik i jednostavno „izbačeni i ostavljeni na cesti“ u Adampanu.

Budući se otpuštanja iz kampova i pokušaji ponovnog naseljavanja ubrzavaju, AI poziva vlasti Šri Lanke da omoguće raseljenicima da donesu upućene i dobrovoljne odluke o svom povratku i naseljavanju.

„Vlasti u Šri Lanki moraju upozoriti raseljene osobe o uvjetima života u mjestima iz kojih su došle kako bi mogle odrediti planove za svoju budućnost. Također, moraju im osigurati jasne informacije o njihovim pravima, pravnom statusu te postupku pronalaženja svojih obitelji,“ izjavila je Yolanda Foster.

Kao odogovor na nezakoniti pritvor tisuća raseljenih osoba, AI je pokrenuo globalnu kampanju pod nazivom „Otključajmo kampove“, koja poziva na poštivanje opće slobode i slobode kretanja raseljenika. Preko 40 000 aktivista/ica već je poduzelo akciju po ovom pitanju.
>opširnije

Sljedeći tjedan na sastanku u Kopenhagenu politički čelnici moraju doći do poštenog, ambicioznog i obvezujućeg sporazuma o klimatskim promjenama koji neće isključiti siromašne ili dovesti do produbljivanja siromaštva u svijetu, izjavile su Mary Robinson, bivša predsjednica Republike Irske i Visoka povjerenica za ljudska prava UN-a te Irene Khan, Generalna tajnica AI-a

Sudjelujući na konferenciji u organizaciji Amnesty Internationala o utjecaju promjene klime na ljudska prava kao pripreme za UN-ovu konferenciju o klimatskim projemanama (COP15), Mary Robinson i Irene Khan objavile su sljedeće zajedničko priopćenje:

"Okrutna činjenica oko globalne promjene klime je da, iako je problem u velikoj mjeri uzrokovan emisijama iz najbogatijih zemalja, najsiromašniji će platiti cijenu. Prava na hranu, vodu i smještaj nalaze se u opasnosti od klimatskih promjena, dakle posljedice klimatskih promjena osjetit će većina ljudi koja proživljava kršenja ljudskih prava jer su siromašni i ranjivi.

"Prošlo je vrijeme kada su političari i javnost mogli pričati o klimatskim promjenama kao o nekom problemu u budućnosti", upozorila je Mary Robinson i nastavila, "Klimatske promjene su prijetnja i za opstanak i za ljudska prava.“

Mary Robinson i Irene Khan pozvale su javnost da podrži kampanju TckTckTck (www.tcktcktck.org).

Ova kampanja je središte više od pedeset međunarodnih organizacija koje su dio Globalne kampanje za akciju na problemima vezanima za klimatske promjene.

Izaslanstvo Amnesty International će sudjelovati na COP15.
>opširnije

Amnesty International izražava iskreno žaljenje zbog odluke švicarskih građana o uvođenju u državni Ustav zabrane izgradnje minareta.

Zabrana izgradnje minareta, koja odmah stupa na snagu, krši načela zapisana u nekoliko međunarodnih instrumenata o ljudskim pravima koje se Švicarska obvezala poštovati. Pobliže, ova zabrana je u neskladu s načelima o slobodi vjeroispovijesti i zabrani diskriminacije na osnovi vjeroispovijesti koje bi muslimanska zajednica u Švicarskoj trebala uživati.

„Glasanje o uvođenju zabrane je došlo kao iznenađenje i veliko razočaranje. Šokantno je to da Švicarska, zemlja s dugom tradicijom vjerske tolerancije i pružanja zaštite progonjenima, može usvojiti tako groteskno diskriminirajući prijedlog,“ izjavio je David Diaz-Jogeix, zamjenik Direktora Programa AI-a za Europu i Srednju Aziju.

Islam je druga religija po brojnosti u Švicarskoj, odmah poslije kršćanstva, a vjernici islamske vjeroispovijesti predstavljaju preko 4 % ukupnog broja stanovnika.

„Zabrana izgradnje minareta krši pravo muslimanskog stanovništva u Švicarskoj na javno izražavanje svoje vjere te može dovesti do dugotrajnjih šteta u procesu njihove integracije u švicarsko društvo,“ dodao je Diaz-Jogeix.

Za očekivati je da će ova zabrana biti odbijena od Europskog suda za ljudska prava.
>opširnije

Amnesty International je doznao da de facto vlasti Hondurasa gomilaju rezerve ručnih bombi punjenih suzavcem kao i drugu opremu za kontrolu masa, izazivajući strah od prekomjerne i neproporcionalne upotrebe sile od strane sigurnosnih snaga tijekom predsjedničkih izbora.

Jedna delegacija Amnesty Internationala koja se nalazi u Hondurasu u cilju praćenja stanja ljudskih prava u vezi s predsjedničkim izborima koji se trebaju održati 29. studenoga, primila je informaciju o nedavnoj službenoj nabavci 10000 kantica i 5000 projektila za ručne bombe punjenih suzavcem, kao i druge opreme, te razmještaj više tisuća rezervista.

"Otkad je preuzela upravu nad zemljom, de facto vlast u Hondurasu dozvolila je sigurnosnim snagama upotrebu suzavca, gumenih metaka i bojevog streljiva u cilju kažnjavanja demonstranata, izazivajući smrt i teške ozljede više njih, a da za to nitko nije odgovarao", izjavio je Javier Zuniga, voditelj delegacije AI-a u Hondurasu.

U srpnju, Amnesty International je posjetio jedan privorenički centar u Tegucigalpi i razgovarao s jednim brojem demonstranata koji su samovoljno uhapšeni, pretučeni i zlostavljani. Organizacija je također objavila da su aktivisti za ljudska prava i novinari koji su kritizirali ovu de facto vlast, primali prijetnje i bili izloženi zastrašivanju.

"Danas u Hondurasu, na djelu je atmosfera straha i zastrašivanja", rekao je Zuniga i nastavio, "Vidimo da raste uznemiravanje onih koji se suprotstavljaju ovoj de facto vlasti, dok službenici odgovorni za zaštitu ljudskih prava ne čine ništa da istraže incidente i zaustave ih".

Delegacija AI-a ostat će u Hondurasu do 04. prosinca i susrest će se sa žrtvama kršenja ljudskih prava, predstavnicima organizacija za ljudska prava, novinarima, učiteljima i liječnicima, a zatraženi su i sastanci s tužiteljstvom, vojskom i policijom.
>opširnije

AI je 23. studenoga, prema tada dostupnim podacima, dao izjavu za javnost u kojoj je osudio ubojstva najmanje 21-og civila u južnoj filipinskoj pokrajini Maguindanao.

Nažalost, najnoviji podaci koje su objavili mediji govore o 57 mrtvih civila, od kojih su njih 18-orica novinari.

Ova ubojstva, koja uključuju novinare i članove/ice obitelji političara, prva su zabilježena ubojstva povezana s nacionalnim izborima koji će se održati u svibnju 2010. godine.

Prema izvještajima, oko stotinu naoružanih osoba napalo iz zasjede i otelo grupu od 45 osoba. Vojska je naknadno pronašla tijela 11 žena i 8 muškaraca, od kojih su neka osakaćena.

„Ova ubojstva podvlače opasnost kojoj su građani izloženi za vrijeme izbora na nacionalnoj razini“, izjavila je Donna Guest, zamjenica direktora AI-a za područje Azije i Pacifika, te je dodala da "vlasti moraju odmah započeti neovisnu i učinkovitu istragu u vezi s ovim ubojstvima, te dati jamstvo da će napraviti sve kako bi spriječili daljnja ubojstva i nasilja.“

Sestra i žena Esmaela Mangudadatuna, zamjenika gradonačenlika grada Buluana, bile su na putu da predaju njegovu kandidaturu za pokrajinskog namjesnika kada su napadnute. AI-u je također rečeno da je najmanje 12 novinara oteto. No, tada se nije znalo koliko ih je ubijeno.

Privatne vojske, koje su često angažirane od strane bogatih i utjecajnih obitelji, krše ljudska prava bez kazne za ta djela. Zbog toga, "vlada mora odmah zabraniti i raspustiti privatne vojske i paravojne snage te postaviti jasne standarde po pitanju zaštite ljudskih prava i njihove provedbe, posebno tijekom izbornog razdoblja kada je moguće da politički motivirana ubojstva budu u porastu“, izjavila je Donna Guest.
>opširnije

„Zabrana izgradnje minareta u Švicarskoj značila bi kršenje obveze podupiranja vjerskih sloboda“, objavio je Amnesty International uoči referenduma za ustavni amandman koji će se održati u sljedeću nedjelju.

Prijedlog, koji je iniciran od strane članova dviju švicarskih stranaka, zatražit će od švicarskih birača da ukoliko tako žele dodaju, članku 72. Ustava, rečenicu: "Izgradnja minareta je zabranjena".

Inicijatori referenduma tvrde da izgradnja minareta ne predstavlja slobodu vjere jer minareti nemaju "vjerski značaj". Oni tvrde da su minareti "simboli religijsko-političkog traženja moći i prevlasti koja ugrožavaju - u ime navodne vjerske slobode - ustavna prava drugih."

"Suprotno tvrdnjama inicijatora referenduma, opća zabrana gradnje minareta bi kršila prava muslimana u Švicarskoj ", izjavila je Nicola Duckworth, direktorica Programa Amnesty Internationala za Europu i Centralnu Aziju.

Islam je druga najveća religija u Švicarskoj nakon kršćanstva, a njeni sljedbenici predstavljaju više od 4 posto stanovništva ove zemlje. Postoje stotine mjesta za molitvu (uglavnom u poslovnim zgradama i privatnim rezidencijama) u zemlji, ali izgrađena su svega četiri minareta.

Švicarska vlada i glavne političke stranke preporučuju da se glasa protiv. Lokalni kršćanski, židovski i muslimanski vođe također su udružili snage kako bi odbili zabranu izgradnje minareta.
Smatraju da referendum ugrožava miroljubive odnose između religija i napore integracije muslimana u Švicarskoj.

"Promjena ustava kojom bi se osigurala zabrana gradnje minareta mora biti odbijena. Takav potez je važan jer će ojačati jednakopravnost svih ljudi koji žive u Švicarskoj", rekla je Duckworth.
>opširnije

"Sastanak međunarodnih donatora, koji će se održati ovaj tjedan u Bangkoku, mora rezultirati pozivom vlastima u Mianmaru da prestanu sa zastrašivanjem aktivista/ica koji/e pružaju pomoć preživjelim žrtvama ciklona Nargis te osigurati da dovoljna pomoć dospije do svih", stoji u izjavi za javnost AI-a.

„Krajem listopada, mianmarske vlasti uhapsile su najmanje 10 političkih aktivista/ica i novinara/ki zbog prihvaćanja donacija iz inozemstva“, saznaje AI od jednog izvora iz Mianmara. Njihovo boravište je nepoznato te nije jasno da li su optužbe protiv njih odbačene.

Desetorica, koje AI smatra "zatvorenicima savjesti", bila su među 42-om disidenata koji su uhapšeni prošli mjesec, tijekom oštrih mjera pritiska na iste od strane mianmarske vlade.

„Vlasti uskraćuju preživjelim žrtvama Nargisa pomoć koja im je očajnički potrebna i na koju imaju pravo“, izjavio je Benjamin Zawacki, istraživač AI-a za Mianmar.

Dodatne donacije su potrebne kako bi se osigurala izgradnja novih kuća, skloništa, sanitarnih i obrazovnih ustanova te pristup vodi i zdravstvenoj skrbi za stotine tisuća osoba iz Mianmara.

„Vođe koje se sastaju u Bangkoku moraju osigurati potrebnu pomoć i jamčiti da ona dospije do svih kojima je potrebna“, izjavio je Zawacki, te je dodao da "međunarodna zajednica mora povećati svoje donacije te zahtijevati transparetnost, odgovornost i nediskriminacijski pristup u raspodjeli pomoći.“
>opširnije

“Vlasti u Tadžikistanu moraju tretirati nasilje nad ženama kao kazneno djelo”, navodi Amnesty International u danas objavljenom izvješću, pod nazivom Violence is not just a familiy affair: Women face abuse in Tajikistan, u kojem se dokumentiraju fizičke, psihičke i seksualne povrede s kojima se žene suočavaju u svojim obiteljima .

"Žene u Tadžikistanu su premlaćivane, zlostavljane i silovane u okviru obitelji, ali vlasti imaju tendenciju okrivljavati žene zbog pretrpljenog nasilja. Vlasti vide sebe samo kroz ulogu posrednika i trude se prvenstveno sačuvati obitelj, a ne zaštititi žene i njihova prava", rekla je Andrea Strasser-Camagni, stručnjakinja Amnesty Internationala za Tadžikistan.

"Tradicionalne obiteljske vrijednosti, ojačane nakon raspada SSSR-a, nameću daljnju diskriminaciju žena sužavajući njihov položaj samo na onaj supruge i majke, te ih guraju u sektore s najnižim plaćama na tržištu rada."

U Tadžikistanu je nasilje nad ženama, posebice u obitelji, dosta česta pojava kao i činjenica da su žene uglavnom financijski ovisne o svojim supruzima. Jedna trećina do jedne polovice žena bilo je izloženo fizičkom, psihičkom i seksualnom nasilju od strane svojih muževa ili nekog drugog člana obitelji.

Obrazovanje je ključni čimbenik u osnaživanju uloge žene i njen put za bijeg iz siromaštva i nasilja. Međutim, djevojke rano odustaju od škole i rano ulaze u često neregistrirane ili poligamne brakove.

Početne mjere koje poduzima vlada Tadžikistana za borbu protiv nasilja u obitelji pokazale su se nedovoljnima. Također, policija, sudstvo i medicinsko osoblje nisu dovoljno osposobljeni za rješavanje slučajeva nasilja u obitelji.

Amnesty International poziva vlasti Tadžikistana na:

* sprječavanje i procesuiranje nasilja nad ženama u obitelji kroz uvođenje učinkovitih zakona;

* provođenje nacionalnih kampanja osvješćivanja javnosti s ciljem rješavanja nezakonite prakse neregistriranih, poligamnih i preranih brakova;

* uklanjanje svih prepreka za obrazovanje djevojaka, kao i svih uzroka njihovog odustajanja od školovanja.
>opširnije

Amnesty International saznao je da je danska vlada pozvala sudanskog predsjednika al Bashira, kojeg traži Međunarodni kazneni sud (ICC) zbog ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti počinjenih u Darfuru, da u prosincu u Kopenhagenu prisustvuje konferenciji o klimatskim promjenama.

"Danska treba učiniti jasnim da će uhititi predsjednika al Bashira ako doputuje u Kopenhagen," izjavio je Christopher Keith Hall, viši pravni savjetnik u AI-u, nastavljajući, "ICC-u je potrebna suradnja njegovih zemalja članica. Prema Rimskom statutu, kojim je utemeljen ICC, Danska je dužna uhapsiti i izručiti bilo koga unutar svojeg teritorija, tko je podložan nalogu za hapšenje izdanom od strane ICC-a." Dodao je kako Danska može i mora pokazati svoje vodstvo u privođenju pravdi navodnih počinitelja najgorih zločina, potvrđujući svoju obvezu hapšenja.

ICC je, ranije ove godine, izdao nalog za hapšenje predsjednika al Bashira zbog počinjenja ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti.
>opširnije

Kritizirajući desetljeća neuspjeha australskih vlada da riješe strašne životne uvjete, obespravljenost i diskriminaciju s kojom je suočeno urođeničko stanovništvo, generalna tajnica Amnesty Internationala, Irene Khan, upozorila je da vlada premijera Rudda ne smije potratiti svoju jedinstvenu priliku da ispravi te povijesne nepravde.

"Urođeničko stanovništvo u udaljenim aboridžinskim zajednicama zaslužuje jednako poštovanje, sigurnost i zaštitu kao bilo koji Australac - no to neće biti postignuto Hitnom intervencijom Sjevernog teritorija (NTER) na održiv način, jer ona stigmatizira i slabi ionako već marginalizirane ljude, te krši međunarodne obveze koje Australija ima," rekla je Irene Khan te dodala kako je, za zemlju koja je po standardima ljudskog razvoja treća najrazvijena zemlja svijeta i koja je iz globalne financijske krize izašla relativno neoštećena, takva razina siromaštva neoprostiva, neočekivana i nedopustiva.

Irene Khan pozvala je na novi pristup, temeljen na iskrenom poštovanju tradicionalne kulture i s načelima ljudskih prava u svojoj jezgri kako bi se moglo nositi sa složenim problemom raširenog siromaštva i diskriminacije.

Godine 2007.australska vlada pokrenula je intervenciju prema urođeničkim zajednicama na Sjevernom teritoriju. Da bi donijela zakon o NTER-u i da bi provela intervenciju, Vlada je suspendirala Zakon o rasnoj diskriminaciji i antidiskriminacijski zakon Sjevernog teritorija.

Dvije godine od dolaska nove vlade, više od 45.000 Aboridžina još uvijek je podvrgnuto mjerama rasne diskriminacije, uključujući one povezane s pitanjima socijalnog osiguranja.

"Da bi ostvarila svoje enormne potencijale na regionalnoj i globalnoj razini vlada premijera Rudda mora jasno pokazati da su ljudska prava njen središnji cilj", zaključila je Irene Khan.
>opširnije

"Vlada SAD-a mora udvostručiti svoje napore kako bi se razriješila budućnost zatočenika koji se još uvjek nalaze u vojnim objektima baze Guantánamo Bay na Kubi", stoji u izjavi AI-a nakon što je predsjednik Obama priznao da njegova administracija neće moći riješiti ovaj problem u zadanom roku.

"Zadnjih mjeseci, vlasti SAD-a dozvolile su da pitanje zatočenih iz Guantánama postane jedna vrsta "političkog nogometa" i politike straha kako bi se istisnuo problem ljudskih prava", izjavila je Susan Lee, direktorica američkog regionalnog programa AI-a.

22. siječnja 2009. predsjednik Obama, potpisao je izvršnu naredbu kojom je obvezao svoju administraciju da "što je prije moguće" razriješi slučajeve zatočenika iz Guantánama, te da zatvori zatočeničke objekte "ne kasnije od jedne godine od datuma izdavanja naredbe".

U svom komentaru u srijedu, Predsjednik nije iznio novi datum zatvaranja, izjavljujući da je predvidio kako bi se to moglo dogoditi kasnije iduće godine, te dodajući da će to "ovisiti o suradnji s Kongresom".

Otkada je predsjednik Obama preuzeo dužnost, 26 zatočenika izmješteno je iz Guantánama, dok se njih 215 još uvijek nalaze tamo.

Amnesty International zahtijeva da se zatočenike što prije izvede pred neovisni sud, a ne pred vojnu komisiju, ili da ih se odmah oslobodi. Također, AI zahtijeva od SAD-a da ne traži smrtnu kaznu u bilo kojem slučaju.
>opširnije

Amnesty International poziva međunarodnu zajednicu i vlasti Bosne i Hercegovine da poduzmu sve neophodne mjere kako bi međunarodni suci i tužitelji koji rade u Odjelu za ratne zločine Suda BiH mogli nastaviti pomagati u kaznenom progonu ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti počinjenih u ratu koji se vodio od 1992. do 1995.g.

Iako je u BiH rat završio prije 14 godina, mnogi odgovorni za navedene zločine i dalje su na slobodi, a nekažnjivost i dalje prevladava. Procjenjuje se da između šest i šesnaest tisuća slučajeva ratnih zločina još nije riješeno. U Odjelu za ratne zločine Suda Bosne i Hercegovine koji je nadležan za većinu ratnih zločina, zaposleni su međunarodni suci i tužitelji čiji mandat istječe krajem 2009. godine. Ako se sadašnji zakon ne promijeni i ako se ne osiguraju sredstva za produljenje njihovog mandata bit će potrebno većinu neriješenih slučajeva istraživati ispočetka i to zato što dotični nisu predani lokalnim sucima na daljnje postupanje.

Osim poziva da međunarodni suci i tužitelji ostanu u BiH, AI traži od međunarodne zajednice da pomogne u stvaranju političke klime koja bi omogućila pošteno, nezavisno i nepristrano provođenje istraga nad osobama odgovornim za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti počinjene u ratu.

Od travnja 1992. do rujna 1995. godine, BiH je bila poprište teških kršenja ljudskih prava, uključujući ratne zločine, zločine protiv čovječnosti, te akte genocida koji su bili praćeni velikim brojem nezakonitih ubojstava, silovanja i prisilnih raselljavanja. Više od 100 000 ljudi je ubijeno, 2 milijuna je izbjeglo ili raseljeno, a 12 500 ljudi još uvijek se smatra nestalima.

Amnesty International je dokumentirao mnoge od tih zločina protiv međunarodnog prava u izvještajima objavljenim tijekom i nakon rata.

Odjel za ratne zločine osnovan je 2005. godine i od tada je riješio 39 slučajeva, dok ih je 90 u procesu rješavanja. Ratni zločini nikada ne zastarijevaju.

AI je dobio informaciju da su jedna žena i muškarac pušteni još 04. listopada iz zatvora u Esfahanu, gradu u centralnom Iranu, nakon oslobođajuće presude na ponovljenom suđenju gdje su bili optuženi „ za preljub u braku“. Oslobodio ih je Vrhovni sudac.

Gilan Mohmmadi (žena starosti oko 30 godina) i Gholamali Eskandari držani su u centralnom zatvoru u Esfahanu od 2003. godine. Osuđeni su na smrt kamenovanjem vjerojatno 2005. ili 2006. godine. Njihove je kazne potvrdio Vrhovni sud 2008. godine.

U siječnju 2008. aktivisti za ljudska prava i odvjetnici Mohammad Mostafaie i Shadi Sadr pokušali su postati njihovi pravni zastupnici, ali ih je u tome spriječilo nekoliko zatvorskih i sudskih službenika. U intervju iranskim novinama 'Etemad-e Malli u broju od 15. siječnja, Shadi Sadr izjavila je kako je akcija sudskih službenika u Eshafanu bila bespravna, te da je ovim ljudima uskraćeno pravo na pravno zastupanje.

Nadalje, izjavila je kako su njen kolega i ona pokušali podnijeti žalbu zbog toga, kako bi se Gilan Mohammadi te Gholamaliju Eskandariju odobrilo pravno zastupanje.

Slijedom revizije, Vrhovni sudac naredio je da se njihovi slučajevi pošalju na ponovno suđenje, gdje je ih je zastupao esfahanski odvjetnik Ruhollah Mohammadi. Par je oslobođen optužbi i pušten na slobodu 04. listopada.
>opširnije

Amnesty International zahtijeva od ponovo izabranog afganistanskog predsjednika Karzaija da u svom drugom mandatu dade prioritet ljudskim pravima i vladavini prava kako bi ojačao stabilnost i sigurnost zemlje.

"Afganistanci diljem zemlje nastavljaju nam govoriti kako pate zbog loše vlasti, endemske korupcije, slabog i nesposobnog pravosudnog sustava, te nedostatka poštivanja ljudskih prava i vladavine prava," izjavio je Sam Zarifi, direktor AI-a za Aziju i Pacifik, dodajući, da "svi ovi faktori slabe podršku vladi i njezinim međunarodnim saveznicima." AI je napomenula kako su nedavni predsjednički izbori bili ugroženi povredama ljudskih prava od strane predsjedničkih kandidata, kao i povećanim napadima talibana protiv civila, ali i izrazila zabrinutost da su nadolazeći parlamentarni izbori, trenutno zakazani za kolovoz ili rujan 2010., suočeni s potencijalno još većim kršenjima ljudskih prava, kao i s nasiljem talibana.

"Vladini dužnosnici i parlamentarci osumnjičeni za ozbiljna kršenja ljudskih prava i ratne zločine uživaju nekažnjivost. Za mnoge se vjeruje i da su upleteni u korupcijske i kriminalne aktivnosti, ali rijetko se smatraju odgovornima," rekao je Sam Zarifi i dodao da bi se u cilju obnove povjerenja afganistanskog naroda i međunarodne zajednice, ti vladini dužnosnici i parlamentarci morali držati izvan izbornih procesa.
>opširnije

"Egipatske vlasti moraju hitno poduzeti korake kako bi zaštitili najsiromašnije stanovnike Kaira koji žive u 'nesigurnim područjima'", navodi Amnesty International u današnjem izvješću.

Egipatske vlasti pozvane su na ublažavanje opasnosti koje prijete stanovnicima 26 "nesigurnih područja" u Kairu, te na zaštitu prava na zdravlje i adekvatan smještaj.

Iako se unaprijed znalo da postoji rizik od odrona kamenja, vlada nije evakuirala stanovništvo prije katastrofe 2008. godine, koja se desila u Al-Duwayqau, neformalnom naselju u istočnom dijelu Kaira, poznatom i kao Manshiyet Nasser u kojem je poginulo 107, a ozlijeđeno 58 ljudi.

"Budući se njihov glas ne čuje, a oni koji imaju moć ih ignoriraju, stanovnici Al-Duwayqa i ostalih "nesigurnih područja" i dalje žive u strahu na nesigurnim padinama ili pod električnim vodovima visokog napona jer nemaju gdje drugdje otići," rekao je Malcolm Smart, direktor AI-a za Srednji Istok i Sjevernu Afriku.

Više od milijarde ljudi širom svijeta žive u slamovima i taj je broj u porastu. Kao dio svoje kampanje "Zahtijevamo dostojanstvo", pokrenute u svibnju ove godine, Amnesty International poziva vlasti na globalnoj razini da osiguraju adekvatne stambene uvjete za svoje stanovnike.
>opširnije

Dana 18. i 19. studenoga 2009 godine, vlada Siera Leonea održat će u Londonu donatorsku konferenciju tijekom koje će zatražiti dodatna ulaganja za provođenje strategije besplatne zdravstvene skrbi za trudnice, dojilje i djecu mlađu od 5 godina. Godišnja ulaganja bi trebala iznositi 20.1 milijun američkih dolara.

Siera Leone je jedna od zemalja s najvećom stopom smrtnosti majki u svijetu, a cijena zdravstvene skrbi predstavlja glavnu prepreku u ostvarivanju prava žena na istu.

Uvođenje besplatne zdravstvene skrbi za trudnice, kao i plan provođenja iste, s početkom u travnju 2010. godine biti će važan korak prema pokušaju suzbijanja stope smrtnosti majki u ovoj zemlji.

Međutim, vladini pokušaji provođenja ove strategije morat će biti praćeni novčanom i tehničkom potporom međunarodne zajednice. "Donatorska konferencija je savršena prilika međunarodnoj zajednici da pokaže svoju potporu Siera Leoneu u njenom nastojanju da smanji stopu smrtnosti kod žena", izjavila je Tania Bernath, istražiteljica AI-a za Siera Leone, te je dodala kako bi "ta potpora trebala biti takva da osigura dovoljno prihoda koji bi omogućili besplatnu zdravstvenu skrb trudnicama."

Osnaživanje žena da traže svoje pravo na zdravstvenu skrb također je od velike važnosti za smanjivanje smrtonosti majki. Loš status žena u Siera Leoneu ima izravan utjecaj na prioritete koji su postavljeni pri pružanju zdravstvene skrbi. Zbog financijske ovisnosti, žene su često u nemogućnosti da same potraže zdravstvenu skrb vezanu za planiranje obitelji, ali i sami porođaj. Odgode u potrazi i primanju zdravstvene skrbi dovode do zdravstvenih komplikacija te konačno do visokog broja smrtnih slučajeva.

Dana 13. studenoga 2009. godine, sekcija AI-a u Siera Leoneu predstavila preko 80 000 potpisa na peticije i dopisnice, koji su prikupljeni iz cijelog svijeta tijekom dvomjesečne akcije u cilju poticanja predsjednika Siera Leonea da nastavi davati prioritet zdravstvenoj skrbi majki.
>opširnije

Amnesty International je danas zajedno s obiteljima žrtava kojima se kontinuirano uskraćuje zadovoljenje pravde, zatražio od mozambičkih vlasti provođenje odgovarajuće istrage te kažnjavanje policajaca osumnjičenih za protuzakonito lišavanje života.

U današnjem izvješću pod nazivom "Više ne mogu vjerovati u pravdu", od vlade se traži da objasni svim pripadnicima policije kako prekomjerna upotreba sile i protuzakonito lišavanje života neće biti tolerirani.
Organizacija poziva vladu da osigura temeljite, brze i nepristrane istrage svih slučajeva primjene policijske sile koje su rezultirale smrću ili teškim ozljedama kao i privođenje odgovornih, te da osigura odgovarajuće odštete za obitelji koje su pretrpile gubitak.

"Očita nespremnost policije da provodi djelotvorne istrage o ubojstvima od strane policije, neupjesi viših službenika da identificiraju one policajce za koje se sumnja da krše ljudska prava i tendencija policije da zaštiti ostale službenike, pridonosi pomanjkanju pravde u ovim slučajevima," izjavio je Erwin van der Borght, direktor Programa AI-a za Afriku.

Od siječnja 2006. u Mozambiku je od strane policije ubijeno najmanje 46 ljudi.
>opširnije

"Obamina bi administracija trebala preispitati svoje politike pritvaranja u Afganistanu, kako bi bile u skladu s međunarodnim pravom", izjavili su danas Amnesty International, Human Rights First i Human Rights Watch.

Kao osnova za pritvaranje na afganistanskom tlu trenutno se koristi američko unutarnje pravo, kroz tzv. Odobrenje za upotrebu vojne sile, koje je neprimjereno, jer ne priznaje da sve osobe zadržane u Afganistanu imaju pravo na pravnu zaštitu preko afganistanskog prava i međunarodnog prava o ljudskim pravima, bez obzira na to jesu li pod fizičkom kontrolom afganistanske ili strane vlade.

Organizacije su primijetile da je SAD nedavno učinio neke promjene u svojoj politici pritvaranja u Afganistanu. Te promjene uključuju, pružanje pritvorenicima "obavijesti o osnovi njihova pritvaranja" i pravo da pozovu svjedoke te ispitaju vladine svjedoke. "Predsjednik Obama je poduzeo neke korake da sredi nered koji je stvorila administracija predsjednika Busha, no SAD će imati mnogo više kredibilnosti u poticanju afganistanske vlade da poštuje vladavinu prava ako provede reformu vlastitih praksi pritvaranja," izjavila je Rachel Reid, istraživačica Human Rights Watcha za Afganistan.

Slični procesi zatvaranja od strane SAD-a u Iraku, Afganistanu i Guantanamo Bayu također nisu u skladu s međunarodnim pravnim standardima.

"Obzirom na stvarne probleme postojećeg afganistanskog pravosudnog sustava, američka i afganistanska vlada moraju smjesta početi uspostavljati dugoročna rješenja koja poštuju pravo pritvorenika da budu saslušani pred sudom i da budu oslobođeni, ukoliko ne budu proglašeni krivima za kazneno djelo", rekao je Sam Zarifi, direktor AI-a za Aziju i Pacifik.
>opširnije

Amnesty International pozdravio je preuzimanje odgovornosti makedonskih vlasti za osiguranje neometanog održavanja Međunarodnog dana marša za toleranciju, 16. ovog mjeseca.

Organizacija je također zatražila od makedonskih vlasti da na odgovarajući način zaštite učesnike marša od bilo kakve prijetnje nasiljem.

"Pravo na slobodu izražavanja i mirnog okupljanja zajamčeno je zakonom i bitno je da vlasti zaštite to pravo", izjavila je Sian Jones, ekspertica AI-a za Balkan.

Ranije ove godine, sudionici mirnih studentskih demonstracija bili su fizički napadnuti, te su bili izvrgnuti rasističkim, homofobnim i drugim diskriminatornim uvredama od sudionika velikih "spontano okupljenih" protudemonstracija.

Marš tolerancije 16. studenoga je jedna od brojnih aktivnosti organiziranih od strane koalicije nevladinih organizacija, uključujući, Helsinški odbor za ljudska prava u Republici Makedoniji, Centar za slobode i dr.u cilju obiježavanja UN-ovog dana tolerancije. Koalicija ohrabruje građane i organizacije civilnog društva da organiziraju slična događanja i u drugim dijelovima zemlje.

Jedan od zahtjeva Koalicije prema makedonskim vlastima bit će i prihvaćanje nacrta Zakona o Prevenciji i zaštiti od diskriminacije.
>opširnije

Dana 6. studenoga, aktivist za zaštitu okoliša Andrei Zatoka pušten je na slobodu nakon što je platio novčanu kaznu od 1000 manata (oko 350 američkih dolara).
29. listopada, nakon nepoštenog sudskog procesa osuđen je na 5 godina zatvora. Prema izvorima u Turkmenistanu, njegovo puštanje na slobodu je bilo uvjetovano time da se odrekne turkmenistanskog državljanstva i da napusti zemlju.

Andrei Zatoka, 53-godišnji aktivist za zaštitu okoliša koji posjeduje uz turkmenistansko i rusko državljanstvo, uhapšen je 20. listopada u svom rodnom gradu Dashoguzu, u sjevernom Turkmenistanu pod optužbom za „huliganizam“. Tome su uslijedile i optužbe za nanošenje povreda „srednje težine“.

Sudska presuda protiv Andreija Zatoke od strane Gradskog suda u Dashoguzu temelji se na istrazi koja nije bila ni učinkovita ni temeljita. Amnesty International smatra da je Zatoka bio napadnut zbog svog mirnog zalaganja za očuvanje okoliša te ga smatra zatočenikom savjesti. AI je pozvao vlasti u Turkmenistanu da ga oslobode.

Regionalni sud u Dashoguzu je 6. studenoga razmotrio slučaj Andreija Zatoke te je donio odluku da Gradski sud u Dashoguzu, u svojoj presudi od 29. studenoga, nije uzeo u obzir olakotne faktore kao što su njegov rad na zaštiti okoliša, znanstveni ugled koji ga prati te suradnja s tijelima za provođenje zakona po pitanju zaštite okoliša. Zatvorska kazna je zamijenjena novčanom, a nakon što ju je platio, Andrei Zatoka i njegova supruga napustili su Turkmenistan 7. listopada, te otišli u Rusiju.

AI će nastaviti nadzirati situaciju u vezi Andreija Zatoke.
>opširnije

Amnesty International pozdravlja oslobađanje 68 zatvorenika koji su više od godinu dana bili zatvoreni zbog prošlogodišnijh prosvjeda protiv nezaposlenosti i visokih životnih troškova u inače resursima bogatoj regiji Gafsa.

Organizacija je apelirala na tuniske vlasti da stanu na kraj sve većoj represiji protiv nezavisnih novinara, aktivista za ljudska prava i studenata koja je bila potaknuta predsjedničkim izborima i izborima za tijela zakonodavne vlasti prošlog mjeseca.

Svih 68 zatvorenika oslobođeno je uz ispriku koju je objavio sam predsjednik Zine El-Abidine Ben Ali u srijedu, kako bi obilježio 22. godišnjicu stupanja na vlast, 7. studenoga 1987.

Mnogi od oslobođenih bili su zatočenici savjesti, zadržani samo zbog mirnog primjenjivanja svojih prava na slobodu izražavanja i okupljanja.
Optuženi su za prosvjede u prvoj polovici 2008.,što je uključivalo demonstracije protiv nezaposlenosti, troškova života, nepotizma i nepoštene politike zapošljavanja od strane glavnog poslodavca u regiji, "Kompanije za proizvodnju fosfata iz Gafse".

Također su optuženi za „formiranje kriminalne grupe čiji je cilj uništiti javna i privatna vlasništva“ te „oružanu pobunu, kao i napad na službenike za vrijeme obavljanja njihovih dužnosti.“ Još 50-ak onih za koje se sumnja da su sudjelovali u protestima, ostali su skriveni i sudilo im se u odsustvu.

Iako je pozdravio predsjedničko pomilovanje i oslobađanje zatvorenika, Amnesty International pozvao je tuniske vlasti da prošire primjenu pomilovanja na sve one koji trebaju biti suočeni s optužbama za mirno sudjelovanje u protestima u Gafsi, odbace zatvorsku kaznu od 6 godina za Fahema Boukadousa i ukinu restrikcije oslobođenima.

Organizacija također poziva vlasti da objave sve nalaze istraga o ubojstvima dvaju prosvjednika iz Gafse koja su prošle godine počinile sigurnosne snage.
>opširnije

Amnesty International izrazio je zabrinutost zbog zahtjeva za većim oslanjanjem na kažnjavanja propisana islamom, kao npr. amputacije ruku za lopove, kojeg je navodno iznio Ashgar Jafari, voditelj odjela za kriminalne istrage iranske policije. Prema izvještaju Iranske radničke novinske agencije od 8. studenoga, Jafari je tvrdio da bi se zločini smanjili za 90% ukoliko bi takvo kažnjavanje bilo provedeno.

Oblici kazni kao što su amputacije i bičevanja predstavljaju okrutno, nehumano i ponižavajuće kažnjavanje koje prelazi u mučenje i kao takvo je zabranjeno međunarodnim standardima za ljudska prava.
Amnesty International već dugo vremena provodi kampanje za okončanje takvog kažnjavanja, a nastavit će pratiti provođenje spomenutih kazni. Posljednja amputacija u Iranu zabilježena je u prosincu 2008. u gradu Kermanshahu u zapadnom Iranu.

Amnesty International također provodi kampanje za okončanje upotrebe smrtne kazne u Iranu, uključujući okončanje kamenovanja kao metode pogubljenja, koja ima za cilj povećati patnju osuđene osobe. Osim toga, već niz godina AI vrši pririsak na Iran da ispoštuje svoje međunarodne obveze i hitno obustavvi pogubljenja maloljetnih prijestupnika/ca.

Od 1990. Iran je pogubio preko 40 maloljetnih prijestupnika/ca. Do sada u 2009. izvršena su 4 takva pogubljenja.
>opširnije

Amnesty International pozvao je sve strane u sukobu koji plamti u sjevernoj jemenskoj regiji Sa'da da se pridržavaju uvjeta postavljenih odredbama međunarodnog humanitarnog prava. Posebno je naznačeno da se s pritvorenicima ponašaju na human način, te da zaštite sve civile.

Ovaj poziv AI-a uslijedio je nakon izvještaja koji govore da su se borbe između jemenskih vladinih snaga i oružanih pristaša šiitskog zaidskog klerika, Husseina al-Houthija, proširile u Saudijsku Arabiju, što je dovelo do izravnog sudjelovanja saudijskih snaga u borbu protiv jemenskih pobunjenika.

Tijekom nekoliko posljednjih dana, najmanje 100 pristaša al-Houthija je navodno zarobljeno ili se predalo saudijskim snagama, te se trenutačno nalaze u pritvoru u Saudijskoj Arabiji. S druge strane, jemenski pobunjenici su izjavili da su zarobili nekoliko saudijskih vojnika. Još nije poznato da li je ijedna od sukobljenih strana dozvolila pristup Međunarodnom odboru Crvenog Križa (ICRC), izazivajući tako strah za sigurnost pritvorenih.

Sukobi u jemenskoj regiji Sa'da započeli su 2004. godine te su nastavljeni i dalje s povremenim prekidima. Nakon što se intenzitet sukoba pojačao u kolovozu, tisuće osoba pretežito šiitskih muslimana, protjerano je dok su stotine, uključujući civile, ubijeni.
>opširnije

Žrtve skandala s odlaganjem otrovnog otpada, koji se dogodio 2006. u Obali Bjelokosti, izjavile su u ponedjeljak AI-u da je sudska odluka o zaštiti njihovog prava na odštetu za njih "mala pobjeda".
Prošlog tjedna u glavnom gradu Obale Bjelokosti, Abidjanu, slavilo se nakon sudske odluke o nagodbi kojom je određeno da naftna kompanija Trafigura mora isplatiti 45 milijuna američkih dolara svim oštećenima u spomenutom skandalu, te da taj novac ne smije biti transferiran na račun jedne organizacije koja je lažno tvrdila da predstavlja 30.000 oštećenika.

"Ovo sudsko rješenje predstavlja olakšanje, međutim ja nisam u potpunosti zadovoljan s ishodom", izjavio je AI-u, Karim Kourouma, još jedan od predstavnika žrtava iz područja Abobo.

Isplata odštete žrtvama zamrznuta je 22. listopada nakon što je organizacija "Nacionalna koordinacija žrtava odlaganja otrovnog otpada Obale Bjelokosti" (CNVDT-CI) lažno tvrdila da predstavlja sve podnositelje zahtjeva, te da novac treba biti transferiran na njihov račun u banci.

CNVDT-CI žalila se na odluku suda po kojoj novac ne bi bio isplaćen na njen račun. Saslušanje u vezi s tom žalbom koje će odgoditi proces isplate odštete održat će se 19. studenoga.

"Nastavak procesa isplate odšteta trebao bi biti prioritetan, kako bi svaki oštećenik primio novac koji potražuje. Pažljivo ćemo pratiti što će se dalje događati", izjavila je Benedetta Lacey, specijalna savjetnica AI-a koja je posjetila Obalu Bjelokosti i susrela se sa žrtvama.

"30.000 ljudi mora vidjeti da njihova borba za odštetu zbog strašnih događaja iz 2006. nije bila uzaludna", rekla je Lacey.
>opširnije

Amnesty International je zabrinut zbog toga što nacrt Zakona o sprečavanju infiltracije, sastavljen od strane izraelske vlade, sadrži odredbe koje nisu u skladu sa međunarodnim sporazumima kojih je Izrael stranka ugovornica.

Točnije, ako bude prihvaćen, nacrt zakona bi povrijedio obvezu o zabrani vraćanja izbjeglica u njihove domicilne zemlje ukoliko im tamo prijeti opasnost od mučenja ili smrtne kazne. Ta se obveza nalazi u Konvenciji o izbjeglicama, kao i Konvenciji protiv mučenja i drugih okrutnih, nehumanih i ponižavajućih postupaka ili kažnjavanja (CAT), Međunarodnoj konvenciji o eliminaciji svih vrsta rasne diskriminacije (ICERD) te Međunarodnom paktu o građanskim i političkim pravima (ICCPR).

AI poziva izraelski parlament (Knesset) da odbije ovaj nacrt zakona te da omogući da sve odredbe o imigraciji ili nacionalnoj sigurnosti, koje budu unesene u zakon, u cijelosti poštuju međunarodne obaveze Izraela prema ljudskim pravima. To znači da treba osigurati i zaštiti prava pojedinaca koji se nalaze pod jurisdikcijom Izraela, bez obzira na imigracijski status tih osoba, te osigurati da ti pojedinci ne budu vraćeni u državu u kojoj bi poštivanje njihovih ljudskih prava bilo ozbiljno ugroženo.

Od 2005. godine, osam tisuća Eritrejaca, Sudanaca i osoba drugih nacionalnosti koje su ušle u Izrael preko egipatske granice naknadno su zatražile azil. Ako stupi na snagu, predloženi bi zakon smatrao ove pojedince "uljezima" te bi oni bili podvrgnuti neposrednoj deportaciji, bez obzira na rizik kojemu bi bili izloženi.

Posjetite web stranice izraelske sekcije AI-a i pošaljite pismo ministru obrane i njegovom zamjeniku te predsjedavajućem Odbora za unutarnje poslove i okoliš i recite im da odbiju ovaj štetni nacrt zakona!
>opširnije

Kineske vlasti moraju osigurati poštene sudske procese svim osobama optuženim za prekršaje tijekom srpanjskih prosvjeda u autonomnoj regiji Xinjiang Uighur (XUAR) te iste ne smiju biti suočene sa smrtnom kaznom.

Dnevnik China Daily je objavio da su vlasti 9. studenoga optužile ostalih 20 osumnjičenika za kaznena djela kao što su ubojstva, podmetanje požara i krađe koji su se navodno dogodili tijekom pobune.

Ovaj sudski proces uslijedio je nakon pogubljenja 8 Ujgura i jednog Kineza iz naroda Han. Njih 9 je bilo među 21 osobom osuđenom u listopadu za nemire koji su se dogodili u srpnju ove godine. Trima osobama suspendirane su smrtne kazne, dok je ostatak kažnjen s kaznama dugotrajnog zatvora. Sudski procesi koji su se vodili protiv ovih osoba trajali su manje od jedong dana.

"Žurnim pogubljenjima ovih osoba, nakon nepoštenih suđenja, kineske vlasti ponovno izazivaju neke od nepravdi koje su dovele do izbijanja nasilja", izjavila je Roseann Rife, zamjenica direktora programa AI-a za Aziju i Pacifik.

Optuženima je također odbijen zahtjev da sami biraju osobe koje će ih zastupati u obrani, dok su vlasti u Pekingu izvršile pritisak na odvjetnike koji se bave pitajima ljudskih prava, zahtjevajući od njih da ne prihvate ove slučajeve.

AI je zabrinut zbog manjka otvorenosti i transparentnosti ovih sudskih procesa. Javna obavijest o suđenjima nije objavljena,te niti jedan promatrač nije bio prisutan u sudnici.

"Zbog velikog broja osoba koje su zatočene tijekom i nakon srpanjskih nereda, deseci ovakvih suđenja mogla bi se ponoviti, dovodeći do još većeg broja pogubljenja", izjavila je Roseann Rife.

AI poziva kineske vlasti da osiguraju sudske procese koji bi bili vođeni po međunarodnim standardima ljudskih prava, te da istraže sva djela nasilja koja su se dogodila tijekom srpanjskih nereda, ukjlučujući moguću pretjeranu upotrebu sile od strane policije protiv mirnih ujgurskih demonstranata.
>opširnije

Amnesty International osudio je korištenje očito toksičnih pesticida za zastrašivanje jedne urođeničke zajednice, nakon što su njezini članovi odbili prisilnu deložaciju sa svoje djedovine.

Tom prilikom pozvao je paragvajske vlasti da pojačaju mjere zaštite i zdravstvene skrbi za takve zajednice te da istraže navedene događaje iz prošlog tjedna.

U petak, 6. studenoga, preko 50 navodnih predstavnika brazilskih uzgajivača soje, koji traže pravo vlasništa nad zemljom na kojoj živi spomenuta urođenička zajednica, stiglo je u okrug Itakyry u istočnom Paragvaju s namjerom da pokušaju nasilno iseliti pripadnike urođeničkih zajednica iz tog područja. Međutim, urođenici su pružili otpor koristeći lukove i strijele. Kasnije istog dana, točno iznad njihovih kuća, iz aviona je prskano nešto za što se vjeruje da su pesticidi koji se koriste u uzgoju soje. Preko 200 ljudi je zaraženo, a najmanje 7 osoba je odvezeno u bolnicu sa simptomima mučnine i malaksalosti. Iako su lokalne vlasti obećale poslati kola hitne pomoći, osobe zaražene prskanjem pesticida su morale čekati nekoliko sati da prime bilo kakvu medicinsku pomoć.

Unatoč tome, što je obećanje o pravima urođeničkih zajednica u Paragvaju bilo jedno od ključnih jamstava predsjednika Fernanda Luga, ostavština protupravnog prisvajanja zemlje, prisutna od vremena diktature, još uvijek je neriješena.

Promicanje snažnog poljoprivrednog razvoja često je stavljeno prije zaštite prava urođenika na njihovu zemlju. Ozbiljnost ove vlade da se posveti ovom predmetu i riješi ga još nije potvrđena u praksi.

"Život urođeničkih zajednica ugrožen je onih koji bi ih trebali štititi", izjavila je Louise Finer, istraživačica AI-a za područje Paragvaja, dodajući da su "rizici s kojima je zajednica Itakyry suočena bili predvidljivi, a ipak se nije učinilo dovoljno da se njezini članovi zaštite od pokušaja nasilnog iseljenja koje im i dalje prijeti".

Prema međunarodnim standardima o ljudskim pravma, pravo urođeničkih zajednica na njihovu tradicionalnu zemlju je od krucijalne važnosti za iste, te je vitalni dio njihova identiteta, sredstva za življenje i stila života.
>opširnije

Dvadeset godina nakon pada Berlinskog zida, europske vlade moraju hitno djelovati po pitanju kršenja ljudskih prava migranata, tražitelja azila, pritvorenika i manjina, izjavio je danas Amnesty International.

"Dok je pad Berlinskog zida simbolizirao otvaranje granica, odgovor današnje Europe izazovima migracije je pretvaranje kontinenta u utvrdu," izjavila je Nicola Duckworth, direktorica programa AI-a za Europu i Centralnu Aziju.

Europske vlade također moraju učiniti više da istraže navode o zlostavljanjima, mučenjima i protupravnim pritvaranjima tijekom rata protiv terorizma vođenog od strane SAD-a, izjavio je AI. Nakon napada 11.rujna, Europa je bila domaćin tajnim zatvorima CIA-e, u kojima su zatočenici bili žrtve prisilinih nestanaka, mučenja i zloupotrebljenih tehnika ispitivanja.

Međutim, nisu sva današanja osporavanja ljudskih prava u Europi nova. "Ozbiljni i ukorijenjeni problemi rasizma i diskriminacije ostaju u srcu moderne Europe," izjavila je Nicola Duckworth. Jedan od najdubljih pokazatelja sustavne diskriminacije u Europi je ona protiv Roma, koji ostaju široko isključeni iz javnog života svih zemalja.

"Danas je u Berlinu ostalo malo od onog fizičkog zida koji je prije 20 godina bio simbol podjele i represije, no kada dolazimo do pitanja uživanja svih ljudskih prava još uvijek postoje zidovi koji neke ljude čine 'jednakijima' u pravima u odnosu na druge", izjavila je Duckworth.

Današnje glasovanje UN-a o prihvaćanju preporuka Goldstoneova izvještaja o sukobu u Gazi i južnom Izraelu, koje je predstavljeno ranije ove godine, od vitalne je važnosti zbog toga što jamči da oni koji su počinili ratne zločine i druge povrede međunarodnog prava prihvate odgovornost za ista. "I Izrael i Hamas obaviješteni su u skladu s rezolucijom Generalne skupštine i i koja ih obavezuje da započnu neposredne, vjerodostojne i nezavisne istrage o navodnim teškim kršenjima ljudskih prava i humanitarnog prava tijekom sukoba", rekla je pred UN-om Yvonne Terlingen, voditeljica Ureda AI-a.

Rezolucija Generalne skupštine UN-a je prihvaćena velikom većinom: 114 država članica je glasalo za, 18 ih je bilo protiv, dok su 44 države ostale suzdržane. Rezolucija se temelji na rezultatima istrage UN-ove Misije za utvrđivanje činjenica, predvođene sucem Goldstoneom, koji pokazuju da su i izraelske i palestinske snage počinile ratne zločine, ali i moguče zločine protiv čovječnosti.

Rezolucija poziva Generalnog tajnika UN-a da proslijedi izvještaj suca Goldstonea Vijeću sigurnosti, koje ima pravo predati slučaj stanja u Gazi Glavnom tužitelju Međunarodnog suda za ratne zločine u slučaju da Izrael i Hamas pokažu nespremnost ili nevoljkost u provođenju nezavisne istrage koja bi bila u skladu s međunarodnim standardima.

Rezultati Goldstoneova izvještaja reflektiraju rezultate do kojih je došao i istraživački tim AI-a o navodnom kršenju ljudskih prava u Gazi i južnom Izraelu, tijekom i neposredno poslije sukoba u kojima su poginule stotine Palestinaca, među kojima i 300 djece, te 3 izraelska civila.
>opširnije

Amnesty International smatra da osuđujuće presude za sudjelovanje u otmici Usame Mostafe Hassana Nasra (znanog kao Abu Omar), izrečene američkim i talijanskim agentima tajnih službi, označavaju iskorak prema preuzimanju odgovornosti za zločine počinjene tijekom američkog programa tajnog prebacivanja osumnjičenika.

"Prava istina ovog slučaja je ta da je čovjek otet usred bijelog dana pa ilegalno prevezen u Egipat gdje je, po njegovim riječima, bio mučen", rekla je Julia Hall, stručnjakinja AI-a za protuteroristički rat u Europi.

Tužitelji u Milanu su 2005. i 2006. godine izdali tjeralice za američkim agentima, među kojima su 22 agenta ili službenika CIA-e te 1 službenik američke vojske, optuženima za ova djela, ali ih je tadašnji talijanski ministar pravosuđa odbio izručiti vladi SAD-a.
Niti jedan od državljana SAD-a se nije pojavio pred sudom. Iako talijanski zakon predviđa sudske procese u odsutnosti, međunarodno pravo zahtjeva prisutnost osumnjičenika/ca na njegovom/njezinom suđenju.

"Administracija predsjednika Busha je podigla zid šutnje odbijajući priznati slučaj Abu Omara ili pak ulogu svojih agenata u cijelom slučaju. Vrijeme je da administracija predsjednika Obame ispravi tu pogrešku", dodala je Julia Hall.

AI je pozvao SAD da započne nezavisnu i nepristranu istragu u slučaju otmice Abu Omara, njegovog prisilnog nestanka i mučenja te da podigne optužnicu protiv svih onih koji se sumnjiče za sudjelovanje u tim zločinima. Također, egipatske vlasti moraju temeljito istražiti i privesti pred sud sve odgovorne za protuzakonitu otmicu, prisilni nestanak i mučenje Abu Omara u Egiptu.

"Talijanski sud je dodjelio novčanu odštetu Abu Omaru i njegovoj obitelji zbog uloge talijanskih agenata u njihovom zlostavljanju i patnji, a sada je vrijeme da i vlade SAD-a i Egipta naprave isto", zaključila je Julia Hall.
>opširnije

Amnesty International ozbiljno je zabrinut zbog nasilja, straha i pretjerane upotrebe sile od strane policije čemu se ne vidi kraj i koje pogađa najsiromašnije građane Rio de Janeira.

Prema podacima o novim napadima narko-bandi i nasilnom odgovoru policije vidljivo je da se brutalnost koja potresa grad proteklih dva tjedna nastavlja i dalje.

Nasilje, koje je započeto ratom narko-bandi za teritorij, ugrozilo je živote tisuće građana i dovelo do nasilng iseljavanja stanovnika gradskih favela. Odgovor države na ovo nasilje je samo povećalo nesigurnost stanovnika pogođenih zajednica. Amnesty International je već nekoliko puta osudio ovo učestalo oslanjanje države na operacije vojnog stila, koje su pretjerane i nekontrolirane u snazi, te dovode do riskiranja života i ne poštivanja ljudskih prava.

AI pozdravlja to što federalna vlada tijekom zadnjih nekoliko godina traži nove načine odgovora na kriminalno oružano nasilje u urbanim centrima, ali zahtjeva da se poštivanje ljudskih prava i efektivna zaštita svih građana ne ograniči samo na nekoliko projekata. AI smatra da je vrijeme da sve vlade, federalne, državne i gradske, počnu zajedno raditi na uključivanju svih građana u cjelovitu državnu zaštitu.
>opširnije

Amnesty International izvjestio je da UN-ov odbor za ljudska prava traži od Hrvatske rješavanje pitanja nekažnjivosti za ratne zločine, uključujući i pitanje pune suradnje s Međunarodnim kaznenim sudom za područje bivše Jugoslavije (ICTY). Također, pozvao je hrvatske vlasti da preveniraju, ali i istraže napade i zastrašivanja novinara, te da poduzmu odlučnu akciju na osiguranju slobode medija.

29. listopada, Odbor za ljudska prava UN-a prihvatio je završne opservacije o provedbi Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima od strane Republike Hrvatske u kojima je istaknuo brojne zabrinutosti za ljudska prava u Hrvatskoj, te je od vlasti zatražio da te probleme riješe.

Odbor je dao hrvatskim vlastima rok od godinu dana da provedu njegove preporuke. AI će također pratiti provedbu istih.

Odbor za ljudska prava je jedno od tijela UN-a. Odgovorno je za praćenje provedbe Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima (ICCPR) od strane država ugovornica. Hrvatska je stranka ugovornica ICCPR-a od 1992.

Preporuke Odbora Hrvatskoj uključuju:

- utvrđivanje potpunog broja i opsega počinjenih ratnih zločina, bez obzira na etničku pripadnost upletenih osoba;
- poduzimanje djelotvornih mjera kako bi se osiguralo da svi slučajevi ratnih zločina budu procesuirani na nediskriminirajući način,
neovisno o etničkoj pripadnosti počinitelja, te prikupljanje statističkih podataka o žrtvama i optuženicima iz prošlih i
aktualnih suđenja za ratne zločine;
- povećanje napora kako bi se osigurala mogućnost proslijeđivanja slučajeva specijalnim sudskim vijećima za ratne zločine i njena puna primjena;
- osiguranje da se Zakon o oprostu ne koristi u slučajevima ozbiljnih kršenja ljudskih prava ili kršenja koja predstavljaju ratne zločine ili zločine protiv čovječnosti;
- dostavljanje dokumenata o operacijama Hrvatske vojske koji su traženi od strane ICTY-ja u cilju dovršavanja istraga;
- osiguranje privremenog prestanka zastare u vezi s periodom sukoba, kako bi se omogućilo kazneno gonjenje teških slučajeva mučenja i ubojstava.
>opširnije

Nakon dobivenog posebnog priznanja u kategoriji Print na 11. Međunarodnom festivalu kreativne komunikacije "Magdalena" održanom u Mariboru, sinoć je u Zagrebu u oštroj konkurenciji u najuglednijoj kategoriji billboarda, vizual "Plastični vojnici", odnio glavnu nagradu Outward 2009. koju za najbolji dizajn velikih plakata dodjeljuje tvrtka za vanjsko oglašavanje outdoor-akzent.

Vizual "Plastični vojnici" koji je za potrebe kampanje Amnesty Internationala Hrvatske izradila nezavisna marketinška agencija Hype iz Zagreba, prikazuje teško stanje ljudskih prava u Somaliji i namijenjen je podizanju svijesti o univerzalnosti ljudskih prava i potrebi njihove zaštite diljem svijeta.

Povodom ovog sjajnog uspjeha jednog nekomercijalnog i neprofitnog projekta, treba također istaknuti da je agencija Hype na spomenutom međunarodnom festivalu "Magdalena" osvojila nagradu Silver Bra za još jedan vizual koji je korišten u kampanji AIH. Radi se vizualu "Tanjur" koji je posvećen brojnim mianmarskim studentima/icama koji/e se zbog neslaganja s političkim režimom u svojoj zemlji nalaze u neljudskim zatvorskim uvjetima.

Suradnja Hypea i AIH nastavit će se i sljedećih dana na ulicama Zagreba u okviru eksperimentalnog projekta "Utapanje, nestajanje, sramota" koji se odvija u okviru kampanje AIH za ekonomska, socijalna i kulturna prava. Čestitke svima koji su doprinijeli ovom sjajnom uspjehu!

Predsjednik Barack Obama trebao bi slijediti smjernice UN-ove Generalne skupštine i poduzeti sve korake potrebne da se ukine ekonomski embargo Kubi, izjavio je danas Amnesty International, nakon što je to tijelo UN-a osudilo sankcije SAD-a.

Zbog američkog embarga, Kuba se suočava s teškim restrikcijama pri uvozu lijekova, medicinske opreme ili tehnologija iz SAD-a ili bilo koje američke tvrtke u inozemstvu. Sankcije također ograničavaju ostali uvoz na otok, te ograničavaju kretanje i transfer novca.

Prema podacima UN-a, nemogućnost Kube da uvozi prehrambene proizvode namijenjene školama, bolnicama i centrima za dnevnu skrb, doprinosi visokom stupnju anemije, od čega je prema podacima UNICEF-a 2007. bolovalo 37.5% kubanske djece.
>opširnije

Amnesty International poziva ajatolaha Alija Hamneija da smjesta povuče svoju izjavu po kojoj je kritiziranje rezultata lipanjskih predsjedničkih izbora zločin.

"Hamneijeva izjava ide u pravcu kriminalizacije legitimnog mirnog neslaganja i nezadovoljstva ovim političkim procesom", stoji u izjavi Malcolma Smarta, direktora programa AI-a za Srednji istok i Sjevernu Afriku.

Službeni rezultati izbora 12. lipnja bili su široko osporavani, te su nakon njih uslijedile masovne demonstracije diljem zemlje. Deseci ljudi je ubijeno od strane zloglasne milicije "Basij" i drugih vladinih snaga.

Tisuće ljudi je zatvoreno, od kojih su mnogi navodno mučeni i zlostavljani, a stotinama je suđeno.

U vezi s nemirima nakon izbora, dosuđeno je najmanje 20, a moguće i do 60 kazni, uključujući 4 smrtne kazne.

"Iranske vlasti moraju odbaciti sve ove kazne koje su dosuđene nakon nepoštenih, montiranih procesa i osigurati poštena suđenja svima koji su zatvoreni prema priznatim kaznenim djelima", dodao je Malcolm Smart.
>opširnije

Njemačka vlada bi smjesta trebala pokrenuti vjerodostojnu i transpatentnu istragu o zračnom udaru 4.rujna u gradu Kunduzu u Afganistanu, u kojem je smrtno stradalo mnogo civilnog stanovništva, izjavio je danas Amnesty International.

Njemačka vojska objavila je u četvrtak da je NATO-va istraga navela da je zračni udar bio primjeren, iako je doveo do civilnih žrtava.

To što su Talibani još jednom zanemarili živote afganistanskih civila stavljajući ih na vatrenu liniju, ne oslobađa NATO od odgovornosti za nepoduzimanje svih mogućih mjera kako bi se minimaliziralo stradanje civila.

Njemačko MInistarstvo obrane izjavilo je da će analizirati NATO-vo izvješće i ako bude potrebno razmisliti o budućim akcijama.
>opširnije

Najmanje 80 civila je ubijeno, a 200 ih je ranjeno u eksploziji auto - bombe u srijedu na tržnici Peepal u Pešavaru. Još nijedna grupa nije preuzela odgovornost za ovaj napad. Amnesty International ponavlja da usmjeravanje napada na civile ne može biti opravdano ni u kojem slučaju te da se sve grupe moraju odreći takvih napada koji krše najosnovnija načela međunarodnog prava.

Prema medijskim izvještajima, najmanje 200 ljudi ubijeno je u sličnim napadima diljem Pakistana u posljednjih nekoliko tjedana.

Prošlog tjedna AI je također pozvao i pakistansku vojsku da prestane maltretirati pripadnike plemena Meshud u sjeverozapadnom graničnom području zemlje kojima je zabranjeno da koriste glavne ceste za bijeg iz zona sukoba. To je učinjeno po svoj prilici zbog toga što su neki od pripadnika plemena upleteni u vodstvo pakistanskih talibana.

Pakistanska vlada pozvana je da učini više u vezi s humanitarnim potrebama stotina tisuća civila raseljenih zbog vojnih operacija koje se vode protiv talibanskih militanata i drugih pobunjenih grupa.

Amnesty International u novom izvješću proziva Izrael zbog diskriminiranja Palestinaca u opskrbi vodom. AI navodi da Izraelci u potpunosti nadziru zajednička izvorišta koja se uglavnom nalaze na okupiranom području Zapadne obale te ne dopuštaju normalnu opskrbu i razvoj učinkovite vodoopskrbne infrastrukture Palestinaca.

Istodobno, nezakonita izraelska naselja na tom dijelu imaju doslovno neograničene količine vode na raspolaganju. Tako, dnevna potrošnja za Palestince doseže oko 70 litara vode na dan po osobi, dok je na izraelskoj strani ta brojka čak četiri puta veća i iznosi i do 300 litara po osobi na dan. Stanje je posebno zabrinjavajuće u Gazi, gdje i do 95 posto vode stiže iz zagađenog i za uporabu neprikladnog priobalnog vodotoka, pa je izraelska blokada dodatno pogoršala ionako tešku zdravstvenu situaciju.

Donatella Rovera, istraživačica AI-a za Izrael i Okupirana palestinska područja istaknula je da je tijekom 40 godina okupacije i ograničavanja pristupa vodi Izrael "stotinama tisuća Palestinaca uskratio pravo na normalan život, hranu, stanovanje, zdravstvo i ekonomski razvoj." Pozvala je Izrael da okonča diskriminirajuću politiku i preuzme odgovornost za rješavanje nastalih problema.
>opširnije

Ruske i kabardinsko - balkarijske vlasti moraju naći i privesti pravdi odgovorne za ubojstvo Maksharipa Ausheva, vodećeg aktiviste civilnog društva iz Ingušetije, izjavio je danas Amnesty International. Auto Maksharipa Ausheva pronađen je u nedjelju na jednoj cesti propucan mecima. "Privođenje pravdi odgovornih za ubojstvo Maksharipa Ausheva važno je za stabilnost cijele regije.", izjavila je Nicola Duckworth, direktorica programa AI-a za Europu i Centralnu Aziju i dodala kako njegovo ubojstvo ne smije postati još jedan neriješeni napad na civilno društvo i aktiviste za ljudska prava u Sjevernom Kavkazu. Trenutni predsjednik Ingušetije, Yunus - Bek Yevkurov, krenuo je u dijalog s organizacijama za ljudska prava te je započeo reformu službi za provođenje zakona.

Tijekom 2007. i 2008. godine Maksharip Aushev bio je aktivan u organiziranju prosvjeda koji su isticali kršenje ljudskih prava za mandata predsjednika Murata Ziazikova. Nekoliko mjeseci vodio je opozicijsku internetsku stranicu Ingushetia.org. Tijekom tog perioda dobivao je prijetnje te je bio zastrašivan zbog svojih aktivnosti, a više puta pokušali su ga i oteti.
>opširnije

Odluka Izvanrednog suda za Sierra Leone o potvrdi presude za trojicu bivših vođa Revolucionarne ujedinjene fronte (RUF) predstavlja pozitivan korak u borbi protiv nekažnjavanja najgorih zločina počinjenih tijekom jedanaestogodišnjeg građanskog rata, stoji u izjavi Amnesty Internationala. Issa Sesay, Morris Kallon i Augustine Gbao osuđeni su za zločine protiv čovječnosti i ratne zločine, uključujući upotrebu djece vojnika, prisilne brakove i napade na mirovne snage Ujedinjenih nacija. Hugo Relva, pravni savjetnik AI-a, istaknuo je kako unatoč ovom pozitivnom doprinosu mnogi počinitelji strašnih zločina, uključujući zločine ubojstva, silovanja, seksulanog ropstva i sakaćenja, ostaju slobodni - zaštićeni pomilovanjima. "Vlada Sierra Leonea bi trebala ukinuti pomilovanja i usvojiti zakonodavstvo koje bi omogućilo da ratni zločini i zločini protiv čovječnosti budu procesuirani pred domaćim pravosudnim sustavom".

Izvanredni sud za Sierra Leone ustanovljen je 2002. sporazumom između UN-a i Vlade Sierra Leonea u cilju istraživanja i kaznenog progona onih "koji nose najveću odgovornost" za zločine protiv čovječnosti i ratne zločine počinjene tijekom građanskog rata u Sierra Leoneu (1991.-2002.)
>opširnije

Amnesty International je pozdravio početak haaškog suđenja bivšem vođi bosanskih Srba, Radovanu Karadžiću, kao važan korak k pravdi za tisuće žrtava rata u Bosni. "Ovo suđenje podvlači ključno načelo da tamo gdje ima dovoljno dokaza, oni optuženi za genocid, ratne zločine i zločine protiv čovječnosti moraju biti sudski progonjeni, bez obzira na to radi li se o međunarodnim ili nacionalnim sudovima.", izjavila je Nicola Duckworth, direktorica programa AI-a za Europu i Centralnu Aziju.

Sudski proces Radovanu Karadžiću pri Međunarodnom kaznenom sudu za bivšu Jugoslaviju (ICTY) u Haagu odgođen je u ponedjeljak nakon što se on nije pojavio na početnom saslušanju.

AI je u više navrata tražio da rad ICTY-ja bude nadopunjen suđenjima na nacionalnim razinama iz regije kako bi se istražilo tisuće ostalih zločina u koje su bili umiješani srednje i niže rangirani osumnjičenici. Međunarodna zajednica ima dužnost da se pravo žrtava na pravdu, istinu i odštetu ostvari. U protivnom, dijeljenje pravde može ostati nedovršen zadatak, a tisuće žrtava su one koje će platiti cijenu.

Radovan Karadžić optužen je:

- u dvije točke za genocid, u vezi s progonom Bošnjaka i bosanskih Hrvata u BiH tijekom 1992. i za genocid počinjen protiv Bošnjaka u Srebrenici 1995.
- u pet točaka za zločine protiv čovječnosti uključujući progon, istrebljenje, ubojstvo, deportaciju
- u četiri točke za kršenje zakona ili običaja rata , uključujući uzimanje talaca i širenje terora među civilnim stanovništvom.
>opširnije

Dok se ministri vanjskih poslova zemalja članica Europske unije pripremaju ukinuti postojeći embargo na izvoz naoružanja u Uzbekistan, Amnesty International upozorava da ubojstva stotina ljudi u Andizhanu ne smiju biti zaboravljena. U pismu AI podsjeća EU kako je ovaj embargo donesen kao direktna reakcija na ubijanje stotina ljudi u Andizhanu u svibnju 2005. Također podsjeća da se na zahtjev EU o provedbi nezavisne međunarodne istrage nije reagiralo, te da će ukidanjem embarga nestati jedini oblik međunarodnog pritiska na Uzbekistan. "Pitanje Andizhana nije stvar prošlosti, već je direktno povezano s mnogo toga što se danas događa u Uzbekistanu. Ako EU to previdi, to neće predstavljati razočaranje samo za žrtve i njihove obitelji, nego i za one koji se još uvijek bore za pravdu i ljudska prava u Uzbekistanu", izjavila je Natalia Alonso, v.d. direktorice ureda AI-a pri EU.

Amnesty International zato poziva EU da razmotri sve implikacije revizije odluke o uspostavljanju embarga na izvoz naoružanja Uzbekistanu i učincima tog čina na kredibilitet Unije prema partnerima u Centralnoj Aziji.

Pozadina
13. svibnja 2005. uzbekistanske snage sigurnosti pucale su na demonstrante koji su se okupili u gradu Andizhanu, u istočnom Uzbekistanu, kako bi iskazali svoje nezadovoljstvo represivnom vladinom politikom i raširenim siromaštvom u zemlji.Stotine sudionika je zadržano, a mnogi od njih su navodno bili zlostavljani ili mučeni.Stotine ih je u potrazi za skloništem pobjeglo u susjedni Kirgizstan, a desetine su osuđene u postupcima koji nisu provođeni u skladu međunarodnim standardima poštenog suđenja.

Mnogi radnici migranti u Južnoj Koreji tučeni su i seksualno iskorištavani kao žrtve trgovine ljudima, a mnogima tijekom dugog vremenskog perioda nisu isplaćivane nadnice, usprkos donošenju pravila koja bi trebala zaštiti njihova prava, stoji u izvještaju Amnesty Internationala pod nazivom Disposable Labour: Rights of migrants workers in South Korea, objavljenom danas.
U tom izvještaju AI na 98 stranica dokumentira kako radnici migranti u Južnoj Koreji često rade s teškom mašinerijom i opasnim kemikalijama bez dostatne obuke ili zaštitne opreme, nalazeći se pod velikim rizikom nesreća na radu, uključujući i one sa smrtnim posljedicama. U isto vrijeme u poređenju s južnokorejskim radnicima primaju manju plaću.
"Radnici migranti su skupina osjetljiva na kršenja ljudskih prava i eksploataciju, ponajviše zbog toga što ne mogu mijenjati poslove bez dozvole svojih poslodavaca", izjavila je Roseann Rife, zamjenica direktora programa AI-a za Aziju i Pacifik, dodajući, da su radni uvjeti u kojima rade ovi ljudi ponekad toliko loši da oni bježe i sukladno tome gube svoj priznati status, te nakon toga postaju predmet hapšenja i deportacija.

Južna Koreja je bila jedna od prvih azijskih zemalja koja je zakonski priznala prava radnika migranata dodjeljujući im isti status kojeg imaju i južnokorejski radnici s jednakim radnim pravima, plaćama i povlasticama.
Ipak, pet godina nakon početka provođenja Sustava za omogućavanje zapošljavanja kojim se htjelo bolje zaštiti prava radnika migranata, mnogi od njih i dalje se suočavaju s teškim posljedicama i povredama.

U rujnu 2008. u Južnoj Koreji zabilježeno je oko 220.000 nezakonitih migranata. Južnokorejska vlada obvezala se prepoloviti tu brojku do 2012. pokrečući masovne i ponekad oštre nasilne mjere prema radnicima migrantima. Službenici za imigracije i policija optuživani su za prekomjernu upotrebu sile i djelovanje izvan zakona.
>opširnije

Prema izvještajima medija barem 42 ljudi ubijeno je, a dvanaestero ih je ranjeno u samoubilačkom napadu kojeg je izvela organizacija Iranski narodni pokret otpora (PRMI) u provinciji Sistan- Beludžistan u jugoistočnom Iranu. Cilj napada bila je skupina zapovjednika Iranske revolucionarne garde koji su bili u u posjetu oblasti Pishin u blizini pakistanske granice. Barem šestorica zapovjednika su poginuli, a vjeruje se da
kako je velik broj ostalih žrtava pripadao civilnom stanovništvu, uključujući lokalne plemenske vođe.

Amnesty International strahuje kako ovaj napad osim što je nerazmjeran, predstavlja kršenje načela međunarodnog humanitarnog prava kojeg se PRMI obvezao pridržavati. PRMI, poznata i kao Jondallah
naoružana je organizacija suprotstavljena iranskoj vladi, koja tvrdi da se bori u ime Beludžija i Sunita. Posljednjih je godina izvela više bombaških i samoubilačkih napada na iranske vladine snage, te ubojstva državnih
dužnosnika u provinciji Sistan-Beludžistan. Amnesty International je opetovano osuđivao takve postupke.

Organizacija je također zabrinuta zbog obećanja iranske vlade da će reakcija na ovaj napad biti "uništavajući odgovor". Iranske državne vlasti u više su navrata kaznile organizatore ovakvih napada, javnim vješanjem ili pogubljenjem u zatvorima.

Iako AI smatra da Iran ima odgovornost za održavanje sigurnosti kao i za privođenje pravdi odgovornih za kršenja ljudskih prava, iranske vlasti moraju djelovati u skladu s međunarodnim pravom o ljudskim pravima.
PRMI također mora smjesta prestati s kršenjima ljudskih prava, kao što su napadi na civile, uključujući lokalne političare, neselektivni i nerazmjerni napadi, uzimanje i ubijanje talaca, kao i uhvaćenih pripadnika iranskih sigurnosnih službi.

Beludžijska manjina u Iranu diskriminirana je od strane iranskih državnih vlasti što vodi do teških kršenja njihovih ekonomskih, socijalnih i kulturnih prava. Uglavnom su nastanjeni u provincijama Sistan- Beludžistan i Kerman, te čine otprilike između 1 i 3% cjelokupnog stanovništva Irana (oko 70 miliona). Uglavnom su sunitski muslimani, za razliku od većine stanovnika Irana koji pripadaju šiitskoj vjerskoj grupaciji.
>opširnije

Zakon koji dozvoljava pripadnicima urugvajske policije i vojske, osumnjičenima za mučenja i ubojstva da se izvuku od odgovornosti, mora biti poništen, stoji u današnjoj izjavi AI-a povodom priprema za referendumsko izjašnjavanje o tom zakonu koje se trenutno odvijaju u zemlji. Svrha tog zakona (Ley de Caducidad de la Pretencion Punitiva del Estado) je prevencija kaznenog progona pripadnika policije i vojske zbog zločina počinjenih do 1985.g., u 11- godišnjem periodu vojnih i civilnih vladavina, kada su dokumentirani slučajevi tisuća ljudi koji su bili mučeni ili proglašeni "nestalima".

Devedest i devet posto političkih zatvorenika intervjuiranih u to vrijeme od strane lokalnih grupa za ljudska prava tvrdilo je da su bili mučeni. Prema procjenama, u tom periodu držano je 7000 političkih zatvorenika.

Spomenuti zakon koji je predložen od demokratski izabrane vlade Josea Marie Sanguinettija i odobren od urugvajskog Kongresa u prosincu 1986. potvrđen je na referendumu održanom 1989.

Interpretacije ovog zakona ograničile su mu domet na obuhvaćanje zločina počinjenih nakon vojnog puča iz 1973., te unutar urugvajskog teritorija. Iako su neki suci koristili svoje diskrecijsko pravo da isključe određene slučajeve iz dometa ovog zakona, njegovo poništenje je jedini način da se osigura neometano djelovanje pravde, te da se slična kršenja ne dogode u budućnosti.

Referendum će biti održan 25. listopada.

Svi koji žele podržati urugvajske građane/ke na referendumu za poništenje ovog zakona mogu potpisati web peticiju urugvajske sekcije AI-a. Ideja ove web peticije je da što više ljudi iz različitih dijelova svijeta izrazi podršku urugvajskim gradjanima/kama u njihovoj borbi protiv nekaznjivosti.
Peticiju mozete potpisati na: http://alzatuvoz.org/justicia
>opširnije

Povodom Međunarodnog dana borbe za iskorjenjivanje siromaštva, Amnesty International pozvao je svjetske lidere i političare neka fokus rasprave s ekonomskih pitanja usmjere na probleme ljudskih prava. "Diskriminacija, represija države, korupcija, nesigurnost i nasilje u istoj su mjeri određujuće karakteristike siromaštva kao što je to nedostatak materijalnih sredstava", istaknula je glavna tajnica AI-a Irene Khan. Predstavljajući svoju novu knjigu "Nepoznata istina: siromaštvo i ljudska prava", Khan je govorila o potrebi sveobuhvatnog pristupa kojim će se, među ostalim, ugroženima osigurati zdravstvena zaštita, obrazovanje, te promicanje svijesti o građanskim pravima, kako bi mogli "pozivati na odgovornost one koji donose odluke". Knjiga Irene Khan apelira na pravednost i na konkretan način govori o problemu koji se prečesto ilustrira apstraktnim statistikama. Ujedno predstavlja novu fazu u globalnoj kampanji AI-a "Zahtijevamo dostojanstvo" usmjerenu na nalaženje rješenja za kršenje ljudskih prava kao prateće pojave i problema koji dodatno pogoršava siromaštvo.
>opširnije

Washington je konačno odlučio dati zeleno svjetlo usuglašavanju UN-ovog Ugovora o kontroli trgovine oružjem, no potpora je uvjetovana prihvaćanjem prijedloga o jednoglasnom donošenju odluka država ugovornica, na završnoj konferenciji koja bi se trebala održati 2012. godine. Amnesty International i Oxfam International promjenu u stavu SAD-a, najvećeg izvoznika oružja u svijetu, pozdravili su kao veliki korak naprijed u sprječavanju neodgovorne globalne trgovine oružjem. Istodobno su upozorili da bi se prihvaćanjem klauzule o vetu, ozbiljno narušila snaga i učinkovitost budućeg Ugovora. "Vlade moraju odbaciti zahtjev SAD-a o pravu veta na Ugovor od strane bilo koje države, jer on može dovesti čitav proces "u talačku situaciju" tijekom pregovora", rekla je politička savjetnica Oxfam Internationala Debbie Hillier. Brian Wood iz Amnesty Internationala ustvrdio je pak da bi popuštanje ultimatumu SAD-a moglo odgoditi dogovor čija je svrha "obračunati se s neodgovornim prometom oružja koji širom svijeta uništava nebrojene živote."
>opširnije

U Afganistanu ne prestaju prijetnje, napadi i zlostavljanja novinara koji svjedoče o navodnim prijevarama i nepravilnostima na nedavnim predsjedničkim izborima. Prema podacima Amnesty Internationala, od 20. kolovoza kada su izbori održani, zabilježeno je najmanje 20 slučajeva zastrašivanja medijskih djelatnika i izbornih promatrača. Iza napada često stoje pristaše aktualnog predsjednika Hamida Karzaija te njegova glavnog protukandidata Abdulaha Abdulaha pa je stoga direktor AI za područje Azije i Pacifika, Sam Zarifi, pozvao dvojicu političara neka apeliraju na svoje birače i tako “pokažu opredjeljenost za poštivanje afganistanskih zakona i temeljnih ljudskih prava u što spada i sloboda medijskog izvještavanja.” Zarifi je od afganistanske vlade zatražio “drastične korake” u prevladavanju uočenih problema i neovisnu istragu o svim prijavljenim incidentima. Iako neslužbeni rezultati predsjedničkih izbora u Afganistanu pokazuju pobjedu aktualnog predsjednika Hamida Karzaija, još uvijek postoje dvojbe oko manipulacije biračkim listićima pa je, prje proglašenja konačnog ishoda, povjerenstvo za izborne pritužbe zatražilo ponovno prebrojavanje 10 posto glasova.
>opširnije

Upravni odbor Amnesty Internationala Hrvatske (UO AIH) poziva članice i članove koji imaju poseban interes za strateško planiranje da sudjeluju svojim komentarima i mišljenjima pri određivanju strateških smjernica za rad AIH u budućem razdoblju (2010-2016). UO AIH želi čuti mišljenja najšireg članstva AIH, drugih relevantnih organizacija civilnog društva u RH te drugih zainteresiranih strana.

U Turskoj je od 9. do 14. kolovoza 2009. održana Međunarodna skupština Amnesty Internationala na kojoj je sudjelovala i delegacija AIH. Na Međunarodnoj skupštini usvojen je novi Integrirani strateški plan za razdoblje od 2010-2016. na osnovu kojeg će Amnesty International Hrvatske izraditi svoj Strateški plan sukladno zadanim prioritetima s međunarodne razine i lokalnim hrvatskim prilikama.

Pozivamo sve zainteresirane koji žele date svoj doprinos ovom procesu da se jave na e-mail Upravnog odbora (upravniaih@gmail.com) najkasnije do 12. listopada u 12 sati.

Amnesty International upozorio je da su pripadnici skupina za zaštitu ljudskih prava koje djeluju na području Rusije i Sjevernoga Kavkaza izloženi sve većem nasilju. U otvorenom pismu upućenom ruskom predsjedniku Dmitriju Medevedevu povodom treće godišnjice ubojstva ruske novinarke Ane Politkovskaje, AI je ustvrdio kako činjenica da su ubojice još na slobodi ukazuje na propuste ruskih vlasti u istrazi takvih zločina. "Vrijeme je da predsjednik Medvedev pokaže političku volju i zaštiti borce za ljudska prava u Rusiji. Mora odmah zaustaviti atmosferu nasilja i zastrašivanja ", rekla je glavna tajnica AI Irene Khan. AI je upozorio na prijetnje koje u Dagestanu stižu na adresu organizacije Majke Dagestana za ljudska prava, te na neriješena ubojstva aktivista koji su se bavili otkrivanjem zlostavljanja u Čečeniji. Također je zatražena neovisna i objektivna istraga o mogućoj umiješanosti najviših vladinih dužnosnika u pogubljenja aktivistkinje Natalije Estemirove, ruskog odvjetnika Stanislava Markelova i novinarke Anastasije Baburove, inače bliskih suradnika ubijene Ane Politkovskaje.
>opširnije

Od 24. rujna kada je na zasjedanju Generalne skupštine UN-a otvoren za potpisivanje, Dodatni protokol uz Međunarodni pakt o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima potpisalo je 29 država. Kada stupi na snagu ovaj protokol uspostavit će po prvi puta mehanizam za pristup pravdi na međunarodnoj razini svim ljudima čija su ekonomska, socijalna i kulturna prava kršena. Do sada su mnogi ljudi u mnogim zemljama svijeta pokušavali ostvariti pristup pravdi na nacionalnoj razini u vezi s kršenjima navedenih tipova prava. Nazalost, mnogi nikada u tome nisu uspjeli. Bila su potrebna desetljeća ustrajnog rada aktivista/ica iz svih dijelova svijeta, da bi ovaj dokument ugledao svjetlo dana. Koaliciju nevladinih organizacija koja je vodila kampanju za Dodatni protokol činilo je 300 organizacija iz 111 zemalja svijeta. Peticiju namijenjenu svim predstavnicima zemalja članica UN-a koju je potpisalo preko 33 000 ljudi u ime Koalicije predao je Muthoni Wanyeki, predsjednik Kenijske komisije za ljudska prava.
U znak potpore Protokolu, Amnesty International Hrvatske je u akcijama na Motovun Film Festivalu te na koncertima grupe U2 u Zagrebu skupio preko 5000 potpisa i 1500 fotografija podrške.

Lista država članica UN-a koje su do 02. listopada potpisale Protokol: Argentina, Armenija, Azerbejdžan, Belgija, Crna Gora, Čile, Ekvador, El Salvador, Finska, Gabon, Gana, Gvatemala, Gvineja-Bisau, Italija, Kongo, Luksemburg, Madagaskar, Mali, Nizozemska, Portugal, Senegal, Slovačka, Slovenija, Solomonski otoci, Španjolska, Timor-Leste, Togo, Ukrajina i Urugvaj.

Zbog čega RH nije među potpisnicama Protokola?

Iako je Ministarstvo vanjskih poslova RH učinilo dobar posao u periodu pripreme Protokola, te je takva aktivnost davala signale da bi i RH mogla biti jedna od potpisnica Protokola na svečanoj ceremoniji održanoj u zgradi UN-a u New Yorku, to se na kraju nije dogodilo. Ipak, dobili smo uvjeravanja da politička volja za pristupanje RH ovom mehanizmu nije upitna, ali da to u ovom trenutku nije bilo moguće iz tehničkih razloga. AI Hrvatske nastavit će vršiti pritisak na nadležna tijela vlade RH da se postupak usvajanja Dodatnog protokola ubrza.
>opširnije

Glavna tajnica Amnesty Internationala Irene Khan opisala je odluku mianmarskog suda o krivnji Daw Aung San Suu Kyi „sramotnom“. „Njezino uhićenje i suđenje, a sada i ta odluka o krivnji nisu ništa više od pravnog i političkog teatra“, dodala je Irene Khan.

11. kolovoza je sud u zatvoru Insein u Yangonu mianmarsku prodemokratsku čelnicu proglasio krivom za kršenje uvjeta kućnog pritvora, nakon što je nepozvani muškarac ondje proveo dvije noći početkom svibnja. Na temelju članka 22. mianmarskog Zakona o zaštiti države iz 1975. g., sud je osudio Daw Aung San Suu Kyi na tri godine zatvora, što je preinačeno u 18 mjeseci kućnog pritvora. To je manje od maksimalne kazne od pet godina koja je predviđena zakonom.

„Mianmarske vlasti nadaju se da će međunarodna zajednica na kaznu kraću od maksimalne gledati kao na milostiv čin. Ali on to nije i na to se ne smije tako gledati, osobito ne ASEAN (Savez zemalja jugoistočne Azije) ili UN. Daw Aung San Suu Kyi u zatočeništvu je više od 13 godina u proteklih 20, ali nije trebala ni biti uhićena. Jedino prihvatljivo rješenje je njezino hitno i bezuvjetno puštanje“, izjavila je Irene Khan.

Amnesty International također je napomenuo da je Daw Aung San Suu Kyi, zatočenica savjesti, jedna od preko 2 150 političkih zatvorenika u Mianmaru.

Pozadina

Izricanje kazne Daw Aung San Suu Kyi događa se u isto vrijeme kad i kršenja ljudskih prava pripadnika etničkih manjina od strane vojske. Početkom lipnja, mianmarska vojska izvela je napade i odvela civile iz naroda Karen na prisilan rad u državu Kayin. Rezultat toga je 3 500 ljudi koji su izbjegli u Tajland.
>opširnije

Na nedavno održanim koncertima grupe U2 u Zagrebu, AIH je skupio preko 4000 potpisa na peticiju za usvajanje Dodatnog protokola uz Međunarodni pakt o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima, te više od 1000 fotografija podrške kampanji "Zahtijevamo dostojanstvo"!
Ovime zahvaljujemo svima koji su nam pružili podršku i pozivamo sve koji to još nisu učinili da potpišu spomenutu peticiju na internetskim stranicama http://protectallhumanrights.org
>opširnije

"Zahtijevamo dostojanstvo! - Više prava, manje siromaštva!", geslo je kojim će Amnesty International Hrvatske na predstojećim koncertima grupe U2 u Zagrebu obilježiti početak svog sudjelovanja u globalnoj kampanji AI-a za ekonomska, socijalna i kulturna prava.

Bezbroj ljudi diljem svijeta žrtve su kršenja svojih ekonomskih, socijalnih i kulturnih prava, uključujući i kršenja prava na odgovarajući stambeni prostor, hranu, vodu i sanitarije, zdravstvo, rad i obrazovanje. Diskriminacija u pristupu javnim uslugama kao što su zdravstvo, obrazovanje ili sustavi distribucije hrane, rad bez ikakve zaštite te deložacije samo su neki od primjera zloupotreba s kojima se mnogi suočavaju.

Postojeća globalna ekonomska kriza koja milijune ljudi vodi u siromaštvo ili ga direktno produbljuje, prije svega je kriza ostvarivanja ljudskih prava. Borba protiv globalnog siromaštva i njegovo okončanje moguće je samo koordiniranim zajedničkim djelovanjem s uporištem u ljudskim pravima i vladavini prava.

Dugoročna kampanja AI-a "Zahtijevamo dostojanstvo" ima za cilj okončanje globalnog siromaštva priznanjem i zaštitom prava siromašnih. Njome će se od vlada, država i korporacija tražiti vodstvo, odgovornost i transparentnost. Centralni dio zahtjeva Kampanje bit će usvajanje i provedba zakona, politika i praksa koje mogu okončati neimaštinu, obespravljenost i nesigurnost.

Jedna od prvih aktivnosti za ostvarenje ciljeva Kampanje bit će akcija za potpisivanje i ratifikaciju Dodatnog protokola uz Međunarodni pakt o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima. Kada stupi na snagu, Dodatni protokol omogućit će žrtvama kršenja ekonomskih, socijalnih i kulturnih prava te onima kojima je uskraćen pravni lijek u njihovim zemljama da zatraže pravdu na međunarodnoj razini.

Ovime, pozivamo sve posjetitelje/ice koncerata grupe U2 u Zagrebu da dođu do štandova AIH i potpišu peticiju za Dodatni protokol koja će 24. rujna 2009. u UN-u biti predana predstavnicima/cama svih država svijeta. Oni koji žele potpisati peticiju, a ne mogu prisustvovati koncertima mogu je potpisati na internetskoj stranici http://protectallhumanrights.org
Također, pozivamo sve posjetitelje koncerata da fotografiranjem s transparentom Kampanje pruže direktnu podršku njenim zahtjevima. Fotografije će biti objavljene na internetskoj stranici Flickr.com

Zahvaljujemo projektu Art for Amnesty i grupi U2 na suradnji u ostvarenju zajedničkih ciljeva.
>opširnije

Filmu "Promatrači ptica (Birdwatchers)" redatelja Marca Bechisa dodijeljena je "Filmska nagrada Amnesty Internationala Hrvatske" na Motovun Film Festivalu 2009. Filmsku nagradu AIH uručila je predstavnica Upravnog odbora AIH Vanda Vezmarović. O nagradi je odlučio žiri nezaposlenih u sastavu Mirta Jušić Dovođa, Jelena Dvoržak i Zagorka Golec. Prema mišljenju žirija: "Uradak latinoameričkog redatelja Marca Bechisa doista snažno progovara o stoljetnom zatiranju Indiosa, legitimnih stanovnika brazilskog područja, koje nakon dolaska bijeli kolonizatori počinju protjerivati sa zemlje izolirajući ih u rezervate. Izuzev toga što film u sebi nosi direktnu poruku o važnosti ljudskih prava, režijski je također pokazao visoku umjetničku razinu, čime se u ovoj kategoriji dodatno istaknuo".
"Filmska nagrada Amnesty Internationala Hrvatske" dodjeljuje se šestu godinu za najbolji kratkometražni ili dugometražni film s ljudskopravnom tematikom.
>opširnije

Vlasti Saudijske Arabije pod firmom borbe protiv terorizma pokrenule su neprekidan napad na ljudska prava, izjavio je AI u svojem najnovijem i sveobuhvatnom izvještaju. Tisuće ljudi uhapšeno je i zatočeno u tajnosti, dok su drugi ubijeni u nejasnim okolnostima. Više stotina ljudi suočeno je s tajnim suđenjima i suđenjima po skraćenom postupku, te mogućim pogubljenjima. Navedeno je i da su mnogi mučeni u cilju iznuđivanja priznanja ili kažnjavanja nakon presude.
"Ove nepravedne antiterorističke mjere učinile su već otprije sumorno stanje ljudskih prava još gorim", izjavio je Malcolm Smart, direktor Programa AI-a za Srednji istok i Sjevernu Afriku, dodajući, "Saudijska vlada upotrebila je svoj moćan međunarodni utjecaj kako bi prošla bez puno posljedica".
>opširnije

Kolumbija, hitna akcija: 154/09, Indeks: AMR 23/020/2009

Pripadnicima zajednice afričkih korijena Caracolí u regiji Curvaradó okruga Chocó nije u lipnju uručena najavljena odluka o deložaciji, zahvaljujući odluci kolumbijskog Ustavnog suda i pritisku međunarodne zajednice.

Lokalna policija u regiji Curvaradó 18. lipnja pripremala se uručiti odluku o deložaciji zajednici Caracolí. Međutim, Ustavni sud Kolumbije naredio je trenutno obustavljanje odluke o deložaciji te pozvao na zaštitu zajednice, koja se sastoji od preko 100 osoba. Međunarodni pritisak, uključujući apele koje su slali članovi/ce i podržavatelji/ce Amnesty Internationala, uvelike su doprinijeli ovakvoj odluci.
>opširnije

Na inicijativu CMS-a 7 nevladinih organizacija među kojima je i Amnesty International Hrvatske potpisale su izjavu za javnost u kojoj su osudili nedavni napad na skupinu Roma u zagrebačkom naselju Prečko, tražeći da se počinitelji što prije pronađu i kazne, da se rasvjetle motivi napada, te da se upozori na posljedice koje zločin iz mržnje ostavlja na cjelokupnu zajednicu.
>opširnije

Prema službenim izvorima preko tisuću političara, novinara, akademika, studenata, aktivista za ljudska prava i drugih ljudi uhapšeno je i zatvoreno od izbijanja demonstracija povezanih s objavom rezultata izbora u Iranu. Većina njih su simpatizeri Mir Hosseina Mousavija, Mehdija Karroubija ili su bliski bivšem predsjedniku Khatamiju. Drugi su pak kritični prema politikama predsjednika Ahmadinejada. Mnogi od njih bili su podvrgnuti pretjeranoj upotrebi sile od strane snaga sigurnosti. Mnogi su pretučeni, a prema informacijama samih iranskih vlasti više od 20 ljudi je ubijeno. Točan broj ubijenih mogao bi biti i veci. Amnesty International Hrvatske poziva Vas da poduzmete akciju i založite se za prava uhapšenih i zatočenih u Iranu.
>opširnije

Dolazak kineskog predsjednika u službeni posjet Republici Hrvatskoj mogao bi osim jačanja gospodarske suradnje dviju zemalja biti iskorišten i za dobronamjeran i konstruktivan razgovor o stanju ljudskih prava u obje zemlje. Iako s dobrim razlogom kritizirane zbog kršenja ljudskih prava, kineske vlasti objavile su vrlo ambiciozan Nacionalni akcijski plan o ljudskim pravima s konkretnim ciljevima koji bi trebali biti realizirani u 2010. i koji bi, ako budu ostvareni, mogli predstavljati važan korak naprijed za ljudska prava u Kini. Dodatnu snagu i okvir za realizaciju ciljeva ovog plana predstavljala bi i ratifikacija Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima (ICCPR) kojeg je Kina potpisala 1998.g. Njegovom ratifikacijom moglo bi započeti rješavanje čitavog niza problema: od ograničavanja prava na slobodu izražavanja, okupljanja i udruživanja do sistema izvansudskih zatvaranja (npr. u sustavu poznatom i kao "Reedukacija kroz rad" trenutno boravi između tristo i petsto tisuća ljudi).
>opširnije

Kineske vlasti trebaju povesti otvorenu i neovisnu istragu o nasilju kojim je u lipnju 1989. vojska ugušila mirne demonstracije na glavnom pekinškom trgu, stoji u izjavi AI-a objavljenoj povodom dvadesete godišnjice krvavih događaja na Tiananmenu. Tada je na tom trgu smrtno stradalo i bilo ozlijeđeno više stotina ljudi. Amnesty International u svom otvorenom pismu poziva predsjednika kineskog Nacionalnog kongresa Wu Bangguoa na objavljivanje istine o broju ubijenih i zatvorenih tih dana.Traži se i oslobađanje svih demonstranata koji su još u zatvoru, a mnoge nevladine organizacije procjenjuju da je njih više od dvije stotine. Osim njih, u zatvorima su i oni koji su samo koristili svoje pravo na izražavanje, uključili se u neku online diskusiju ili na internetu objavili pjesmu o događajima na Tiananmenu.
Kineske vlasti i dalje odbijaju objaviti koliko je osoba stradalo, a povodom obljetnice demonstracija intenzivirale su represiju nad aktivistima za ljudska prava. Zato Amnesty International ponovno od kineskih vlasti zahtjeva da što prije potpišu i ratificiraju Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima.
>opširnije

Amnesty International je 28.05.2009. širom svijeta predstavio Godišnji izvještaj 2009. U njemu se dokumentira stanje ljudskih prava u 157 zemalja svijeta za period od siječnja do prosinca 2008. U Zagrebu su Izvještaj predstavile Milena Beader, direktorica AIH i Marija Sruk, asistentica za pripremu Godišnjeg izvještaja 2009.
U izjavi za javnost koja je pratila objavljivanje Izvještaja istaknuto je da Izvještaj predstavlja sliku svijeta u kojem su gušeni protesti, ušutkavani disidenti, te napadani i pritvarani novinari i aktivisti za ljudska prava.
"Dok su vlade širom svijeta usredotočene na ekonomsku krizu očekujemo jos veću krizu ljudskih prava zbog porasta siromaštva, migranata i tražitelja azila, te daljnjeg porasta netolerancije i napada na slobodu izražavanja i okupljanja", stoji u izjavi za javnost AI-a povodom objavljivanja Godišnjeg izvještaja 2009.

Godišnji izvještaj - glavne poruke
Godišnji izvještaj - činjenice i podaci
Godišnji zivještaj na međunarodnoj stranici AI-a

Amnesty International pozdravio je vijest da će američka novinarka iranskoga podrijetla Roxana Saberi, koja je u Iranu osuđena za špijunažu, tijekom današnjega dana biti puštena na slobodu. Aktivistice i aktivisti Amnesty Internationala Hrvatske sudjelovali su u akciji solidarnosti šaljući svoje apele iranskim vlastima.
>opširnije

Amnesty International zatražio je od SAD-a hitno provođenje neovisne, vjerodostojne i transparentne istrage o zračnim napadima u zapadnom Afganistanu tijekom kojih je navodno život izgubilo više od 100 civila, uključujući i žene i djecu.
>opširnije

Amnesty International ogorčen je zbog izvršenja smrtne kazne nad Delarom Darabi, osobito zbog činjenice da njezin odvjetnik nije bio obaviješten o njenom pogubljenju. Sukladno pravnim uvjetima on mora o tome biti informiran 48 sati unaprijed. Ovdje je očito riječ o ciničnom potezu vlasti da se izbjegnu domaći i inozemni prosvjedi koji bi mogli spasiti život Delare Darabi”, izjavila je Hassiba Hadj Sahraoui, zamjenica direktora Amnesty Internationala za Bliski Istok i Sjevernu Afriku.
>opširnije

U sklopu kampanje "Pravdom protiv terorizma" koju AI na međunarodnoj razini provodi već više mjeseci i kojoj je cilj utjecati na predsjednika Obamu i njegovu administraciju da ostvari obečanja dana u predizborinim aktivnostima vezano uz kršenja ljudskih prava u ratu protiv terorizma, lokalne i školske grupe AIH skupile su preko 2000 potpisa hrvatskih građana na peticije i specijalno dizajnirane dopisnice te ih poslali novim američkim vlastima. Ova akcija AIH dio je međunarodnih napora Amnesty Internationala i aktivnosti organizacije povezanih s prvih 100 dana mandata predsjednika Obame. Spomenuta peticija AI-a sadržavala je zahtjeve kojima se od američkih vlasti tražilo da protiv zatočenika u Guantánamu u najkraćem roku podignu optužnicu prema priznatim kaznenim djelima ili da ih odmah puste na slobodu; osiguranje poštenih suđenja pred američkim saveznim sudovima, te uspostavljanje nezavisne istrage američkih praksi pritvaranja i ispitivanja provodjenih od 11. rujna 2001.
>opširnije

Kada je riječ o mjerama u borbi protiv terorizma, Amnesty International opisao je danas prvih sto dana mandata američkoga predsjednika Baracka Obame kao “obećanje o promjeni s ograničenim djelovanjem.

Cijela izjava za javnost
Izvještaj AI-a
Međunarodna stranica kampanje

Amnesty International Hrvatske održao je 25. travnja u Zagrebu svoju redovnu skupštinu na kojoj su usvojeni izvještaji o aktivnostima i financijama za prošlu godinu. Na Skupštini je izabran novi Upravni odbor u kojem se nalaze: Martina Bažnik, Sonja Juričić, Sanja Lončar, Danijela Smrcek i Vanda Vezmarovic. Također je izabran i novi Nadzorni odbor organizacije. Osim gore spomenutih izvještaja usvojene su i promjene Statuta AIH, te plan rada i budžet za 2009.g.
Amnesty International Hrvatske u 2009.g nastavlja raditi na svojim prioritetima - poduzimanje kampanja i akcija u korist prava žrtava kršenja, razvoju članstva, skupljanju financijskih sredstava, promicanju ljudskih prava u Hrvatskoj, te radu na međunarodnim standardima ljudskih prava kako na međunarodnoj, tako i na nacionalnoj razini.

Deset godina nakon zračnog napada NATO-a na Radio televiziju Srbije nitko nije odgovarao za ovo ozbiljno kršenje međunarodnog humanitarnog prava. Obzirom na to da iz Afganistana pristižu vijesti o novim propustima savezničkih snaga, Amnesty International pozvao je NATO i njegove zemlje članice da osiguraju neovisne istrage, puno preuzimanje odgovornosti i odštetu za žrtve i njihove obitelji.

Izjava na međunarodnoj stranici AI-a
>opširnije

„Američka novinarka iranskoga podrijetla Roxana Saberi talac je napetih političkih odnosa između SAD-a i Irana i trebalo bi je smatrati zatočenicom savjesti“, izjavio je to danas Amnesty International zahtijevajući hitno oslobadjanje novinarke koju je sud u Teheranu 18. travnja osudio na osam godina zatvora zbog optužbi za špijunažu.


Cijeli tekst izjave
>opširnije

Amnesty International Hrvatske uključio se u međunarodnu akciju Amnesty Internationala koja je usmjerena prema novim vlastima SAD-a u cilju ispravljanja nepravdi i uspostavljanja odgovornosti za kršenja ljudskih prava počinjena u tzv. "ratu protiv terorizma" od strane prethodne američke administracije. Lokalne i školske grupe AIH organizirat će u više hrvatskih gradova potpisivanje specijalno dizajniranih dopisnica koje će biti poslane američkim vlastima sa zahtjevom da preostali zatočenici iz Guantánama budu optuženi prema priznatim kaznenim djelima i suđeni pred američkim saveznim sudovima ili da odmah budu pušteni na slobodu. Također, jedan od zahtjeva je i da se osigura uspostavljanje nezavisne istrage američkih praksi pritvaranja i ispitivanja od 11. rujna 2001. g.
>opširnije

Amnesty International danas je objavio da je u Aziji u 2008. g. pogubljeno više ljudi nego u bilo kojem dijelu svijeta jer je u Kini izvršeno više pogubljenja nego u ostatku svijeta zajedno. Naprotiv, u Europi samo jedna zemlja i dalje primjenjuje smrtnu kaznu: Bjelorusija.

„Smrtna kazna je krajnje okrutna, nečovječna i ponižavajuća kazna. Za odrubljivanje glave, pogubljenja na električnoj stolici, vjšsanja, smrtonosne injekcije, strijeljanja i kamenovanja nema mjesta u 21. stoljeću“, izjavila je Irene Khan, glavna tajnica Amnesty Internationala.

U izvještaju "Death Sentences and Executions in 2008", koji daje pregled o smrtnoj kazni u svijetu, navodi se da je između siječnja i prosinca 2008. g. pogubljeno najmanje 2 390 osoba u 25 zemalja diljem svijeta, a najmanje 8 864 osoba osuđeno je na smrt u 52 države.

Izvjestaj se bavi diskriminatornim nacinom na koji se smrtna kazna cesto primjenjivala u 2008. g., sto znaci nesrazmjeran broj kazni za siromasne, pripadnike manjina te rasnih, etnickih i vjerskih skupina u zemljama poput Irana, Sudana, Saudijske Arabije i SAD-a.

Smrtna kazna 2009. - Izjava za javnost
DP Statistics 2009 - List of Abolitionist and Retentionist countries
DP Statistics 2009 - Ratifications of International Treaties
DP Statistics 2009 - UN Resolution
DP Statistics Graph2

U Zagrebu će se od 12. do 14. ožujka 2009. u organizaciji uredništva časopisa studenata anglistike s Filozofskog fakulteta u Zagrebu "At Large" po prvi put održati Festival aktivističke poezije "Art Attack". Festival je zamišljen kao natječaj na temu angažirane književnosti i nastao je kao odgovor na aktualna društvena zbivanja u Hrvatskoj i inozemstvu, a potaknut je esejom J.P. Sartrea "Angažirana književnost. U festivalska događanja uključio se i Amnesty International Hrvatske koji će organizirati video projekcije i čitanja poezije iz zbirke "Poems from Guantanamo, the Detainees Speak" koju će čitati nagrađeni "Art Attack" autori.Program će se održati 14.ožujka u Studentskom centru s početkom u 20 sati.

"2008. godina bila je najteža godina za civile od sloma Talibana, a Afganistanci su sve kivniji zbog civilnih žrtava koje su prouzročile međunarodne snage tijekom noćnih racija i drugih sličnih akcija", izjavio je Sam Zarifi, direktor Amnesty Internationala za Aziju i Pacifik, dodajući da "SAD i njihovi saveznici moraju osigurati da veći broj međunarodnih trupa Afganistancima pruži veću sigurnost i ne izloži ih većem riziku. Smrt dvojice braće u Kandaharu usred noći prošlog siječnja značajan je primjer manjka odgovornosti od strane međunarodnih snaga. Istraga Amnesty Internationala u Kandaharu upućuje na to da su Abdula Habiba i Mohammeda Alija, koji su bili nenaoružani, iz neposredne blizine unutar njihovog doma ustrijelili maskirani pripadnici međunarodnih snaga. Ni više od godinu dana poslije tog događaja nitko nije preuzeo odgovornost za to, unatoč traženjima Amnesty Internationala, Afganistanske nezavisne komisije za ljudska prava te Specijalnog izvjestitelja UN-a za izvansudska, masovna ili samovoljna smaknuća, Philipa Alstona."

Cijeli izvještaj na međunarodnim stranicama AI-a

>opširnije

Nakon današnjeg oslobođenja Binyama Mohameda iz Guantánama i njegova dolaska u vojnu bazu Northolt, Amnesty International pozdravio je njegov povratak, ali i pozvao na nezavisnu istragu navoda da je Ujedinjeno Kraljevstvo sudjelovalo u njegovom tajnom pritvaranju i mučenju. Organizacija je također pozvala britanske vlasti da podnesu žalbe u cilju oslobođenja ili poštenog suđenja ostalim zatočenicima u Guantánamu povezanih s Ujedinjenim Kraljevstvom.
Direktorica britanskog Amnesty Internationala, Kate Allen, izjavila je: "Veliko je olakšanje što je Binyam Mohamed napokon opet u Ujedinjenom Kraljevstvu – njegovo oslobođenje moglo je biti i mnogo ranije.„ Prava je sramota što je bio gotovo sedam godina zatvoren bez suđenja te je trebao pribjeći štrajku glađu da bi skrenuo pažnju na svoju patnju.

Cijeli izvještaj na međunarodnim stranicama AI-a

>opširnije

I Izrael i Hamas koristili su oružje pribavljeno iz inozemstva prilikom počinjenja napada na civile", izjavio je danas Amnesty International po objavi novih dokaza o streljivu korištenom tijekom trotjednog oružanog sukoba u Gazi i južnom Izraelu, te pozvao UN da uspostavi sveobuhvatni embargo na izvoz oružja.

„Izraelske snage koristile su bijeli fosfor i druga oružja kojima ih je snabdio SAD kako bi izvršile ozbiljna kršenja međunarodnog humanitarnog prava, uključujući ratne zločine. Njihovi napadi rezultirali su smrću stotina djece i drugih civila, te masovnim uništenjem domova i infrastrukture,“ izjavila je Donatella Rovera koja je vodila misiju za prikupljanje činjenica AI-a u južnom Izraelu i Gazi. „U isto vrijeme, Hamas i druge palestinske oružane skupine ispalile su stotine raketa na civilna područja u Izraelu. Rakete su cijele ili u dijelovima prokrijumčarene iz drugih zemalja. Iako osjetno manje smrtonosne od oružja koje je koristio Izrael, ispaljivanje tih raketa također predstavlja ratni zločin i uzrokovalo je smrt nekolicine civila.“

Cijeli izvještaj na međunarodnoj stranici AI-a

>opširnije

AMNESTY INTERNATIONAL HRVATSKE ZAPOŠLJAVA KOORDINATORA/ICU ZA DIREKTNI DIJALOG (m/ž)

Amnesty International Hrvatske (AIH) otvara radno mjesto pod nazivom Koordinator/ica za direktni dijalog. Jeste li to Vi?

AIH će testirati novi program skupljanja sredstava za rad organizacije u cilju značajnog porasta članstva i donatora/ica u našoj zemlji. Koordinator/ica za direktni dijalog bit će odgovoran/a za koordinaciju provedbe ovog projekta u Hrvatskoj. Rok za prijavu: 22. 02. 2009.

Dolje u pdf formatu pogledajte puni tekst oglasa za posao te opis posla. U slučaju poteškoća pri otvaranju dokumenata, pišite na: admin@amnesty.hr

> Oglas za DD koordinatora/icu
> Job description za DD koordinatora/icu

Amnesty International poziva na hitnu i nezavisnu istragu današnjeg granatiranja zgrada Ujedinjenih nacija u Gazi od strane izraelske vojske što je omelo dijeljenje humanitarne pomoći opkoljenom stanovništvu Gaze pri čemu je ozlijedjeno troje UN-­ovih zaposlenika. „Međunarodno pravo izričito zabranjuje napad na osoblje, instalacije, materijale, jedinice ili vozila koja se koriste u misijama humanitarne pomoći“, rekao je Malcolm Smart, direktor programa AI-a za Bliski istok i Sjevernu Afriku. „Namjerni napadi na ustanove koje pružaju humanitarnu pomoć ili njihovo osoblje može se smatrati ratnim zločinom.“
>opširnije

Unatoč gotovo jednoglasnom usvajanju rezolucije 1860 od strane Vijeća sigurnosti prošloga četvrtka, ljudska katastrofa i dalje se odvija u Gazi, gdje je oko milijun i pol civila blokirano i izloženo smrti i uništavanju. U prvih 12 dana sukoba poginulo je više od 670 Palestinaca, od kojih mnogo civila, uključujući mnoštvo djece, a oko 3000 Palestinaca ozlijeđeno je u izraelskim napadima. U istom razdoblju, u južnom Izraelu su u raketnim napadima palestinskih oružanih skupina ubijena četiri Izraelca od kojih tri civila, a ima i ozlijeđenih. Nasilje se nastavlja; broj poginulih civila u Gazi zabrinjavajuće raste.
>opširnije

Amnesty International zahtjeva da Vijeće sigurnosti UN-a poduzme čvrstu i odlučnu akciju na rješavanju sve teže situacije u području Gaze i južnog Izraela.
“Civilne žrtve i razaranja u Gazi su bez presedana. Vijeće sigurnosti UN-a ne smije ostati nijemo. Vijeće može i mora djelovati i to treba učiniti bez daljnjeg odgađanja,” izjavio je Malcolm Smart, direktor Programa AI-a za Srednji istok i Sjevernu Afriku.
“Imperativ je da VS hitno usvoji snažnu rezoluciju osuđujući napade na civile i od strane Izraela i od strane Hamasa zahtijevajući da takvi napadi prestanu odmah.” Više od 500 Palestinaca ubijeno je od 27. prosinca 2008. u izraelskim zračnim i drugim napadima. Od tog broja više je od stotinu civila, uključujući djecu. Više od 2.000 palestinskih civila je ranjeno. U istom periodu, petorica Izraelaca, uključujući tri civila ubijeno je u raketnim napadima palestinskih oružanih grupa.
>opširnije

Unatoč uvjeravanjima izraelskih vlasti da je ulazak humanitarne pomoći u Gazu dozvoljen, istina je da je količina humanitarne pomoći i zaliha kojima je posljednjih mjeseci dozvoljeno ući u Gazu samo neznatan dio onoga što je potrebno.
„Krajnje je neprihvatljivo da Izrael nastavi namjerno lišavati milijun i pol ljudi hrane i ostalih osnovnih potrepština. Takva politika ne može se opravdati nikakvim sigurnosnim ni drugim razlozima i mora odmah prestati,“ rekao je Amnesty International. „Izrael mora zaposlenicima međunarodnih humanitarnih organizacija i organizacija za ljudska prava odmah dozvoliti siguran pristup Gazi.“
Amnesty International ponavlja svoj poziv za okončanjem bezobzirnih i nezakonitih izraelskih napada na gusto naseljena stambena područja u kojima je od 27. prosinca poginulo više od 300 Palestinaca, uključujući mnoštvo nenaoružanih civila i policajaca koji nisu sudjelovali u neprijateljstvima, a još je nekoliko stotina ljudi ozlijeđeno.
>opširnije

"Amnesty International Hrvatske pridružuje se globalnim naporima Amnesty Internationala u promicanju vrijednosti Opće deklaracije o ljudskim pravima različitim aktivnostima usmjerenim na širenje svijesti među stanovništvom te pozivanjem ljudi na aktivizam u korist prava ljudi čije vlade i dalje nastavljaju kršiti pojedine članke Deklaracije.

Naime, napredak u ostvarivanju prava moguć je samo brigom svih članova ljudske zajednice i međunarodnom solidarnošću, a ne relativiziranjem članaka Opće deklaracije", izjavila je Milena Beader, direktorica AIH. U cilju promicanja Opće deklaracije o ljudskim pravima u Hrvatskoj, Amnesty International Hrvatske ponovno je, četvrti put u deset godina isključivo svojim vlastitim sredstvima, objavio edukativnu verziju Opće deklaracije i sukladno svojim mogućnostima distribuirao je osnovnim i srednjim školama u Hrvatskoj te javnim knjižnicama u Gradu Zagrebu. Suradnjom s Jutarnjim i Novim listom ovaj je važan dokument postao dostupan širem krugu ljudi u našoj zemlji.

>Cjelokupna izjava AIH povodom 60. godišnjice Opće deklaracije o ljudskim pravima
>Činjenice i podaci
>Važni datumi vezani za Opću deklaraciju
>Opća deklaracija o ljudskim pravima

Višestruki napadi u Mumbaiju, usmjereni na ljude na javnim mjestima i obitavalištima turista, destinacijama kao što su bolnice, željeznički kolodvori, restorani i hoteli, skandalozna su kršenja osnovnih principa međunarodnog prava, izjavio je danas Amnesty International.

Najmanje 101 osoba je poginula, a još 280-ero vjerojatno je ranjeno u napadima. Ovo su nezapamćeni napadi s obzirom na razinu koordinacije i na to da su bili usmjereni na strane civile.

Amnesty International pozvao je indijsku vladu da osigura hitnu, učinkovitu i nezavisnu istragu tih događaja. Sve osumnjičenike treba ispitati i privesti sudu u skladu s međunarodnim standardima.

Amnesty International izrazio je sućut obiteljima poginulih i ranjenih u napadima te zabrinutost za sudbinu preostalih talaca.

Dokument za javnost

AMNESTY INTERNATIONAL HRVATSKE ZAPOŠLJAVA FUNDRAISING MENADŽERA (m/ž)

Amnesty International Hrvatske (AIH) otvara radno mjesto pod nazivom Fundraising menadžer (Menadžer/menadžerica za skupljanje sredstava za rad organizacije). Jeste li to Vi?

AIH će testirati novi program skupljanja sredstava za rad organizacije u cilju značajnog porasta članstva u našoj zemlji. Fundraising menadžer bit će odgovoran za pripremu ovog programa, regrutaciju tima i njegovu obuku, formuliranje i implementaciju strategije za rast AIH. Rok za prijavu: 8. 12. 2008. do podne.

Dolje u pdf formatu pogledajte puni tekst oglasa za posao te opis posla. U slučaju poteškoća pri otvaranju dokumenata, pišite na: admin@amnesty.hr

Oglas za posao
Opis posla

Izjava novoizabranog predsjednika Obame u jučerašnjem intervjuu za CBS da će ispuniti svoju obavezu zatvaranja centra zatočenja u zaljevu Guantánamo važan je korak u pravome smjeru, danas je izjavio Amnesty International.

„Amnesty International pozdravlja potvrdu novoizabranog predsjednika da namjerava zatvoriti Guantánamo i osigurati da SAD ne primjenjuje mučenje. Pozivamo ga da, nakon što u siječnju preuzme vlast, poduzme inicijativu i da mu prioritet bude okončanje svih nezakonitih SAD-ovih praksi pritvaranja i ispitivanja,“ rekao je Rob Freer, istraživač Amnesty Internationala za SAD.

„Pozivamo novoizabranog predsjednika Obamu da svoje riječi pretvori u djela u toku prvih 100 dana svog predsjedničkog mandata i da pokaže zalaganje da SAD ispuni svoje međunarodne obaveze, između ostaloga i potpisavši izvršni nalog koji zabranjuje mučenje i ostale oblike zlostavljanja, kako je određeno prema međunarodnom pravu.“Kraj
>opširnije

Romska djeca i dalje su segregirana unutar slovačkog sistema javnih škola, navodi se u novom, danas objavljenom, izvještaju Amnesty Internationala, "A tale of two schools: Segregating Roma into special education in Slovakia".
Izvještaj navodi kršenja prava na obrazovanje romske djece u Slovačkoj kroz studiju stanja u Pavlovce nad Uhom, gradu na istoku zemlje. Kao što izvještaj ukazuje, specijalna škola u Pavlovce nad Uhom sa svojim skoro 100% romskim sastavom efektivno je postala segregirana, isključivo romska škola, s nekolicinom romske djece koja su u nju pogrešno smještena.

>Cjelokupna izjava
>Izvještaj

Hapšenje Radovana Karadžića je velik korak prema ostvarenju pravde, ali nije dovoljno. Na redu su Mladić i Hadžić. Sudu treba ostaviti dovoljno vremena i sredstava kako bi žrtve dočekale istinu i pravdu. Amnesty International ukazuje na njihovu odgovornost još od ranih devedestih.
>opširnije

Vjerojatno ste imali priliku vidjeti u medijima da od 14. do 18. srpnja 2008.g. u službenom posjetu Hrvatskoj boravi brod čileanske ratne mornarice "La Esmeralda". Prema informacijama medija on je stigao u Hrvatsku na poziv Zapovjedništva HRM-a. Brod je za vrijeme vojnog puća u Čileu 1973.g. bio jedan od centara za mučenje političkih zatvorenika i zatočenika savjesti. Među ljudima koji su tada na brodu mučeni ili ubijani bilo je i Čileanaca hrvatskog podrijetla, a o teškom bremenu prošlosti broda ovih je dana za Jutarnji list govorio i sadašnji zapovjednik broda g. Victor Zanelli Suffo.

Budući su Republika Čile i Republika Hrvatska stranke ugovornice međunarodnih standarda za ljudska prava koji apsolutno zabranjuju mučenje i druge okrutne, nehumane i ponižavajuće postupke očekivali smo od hrvatskih vlasti i čileanske ambasade u RH da budu barem toliko odgovorni i ipak informiraju javnost o tome što se na brodu događalo 70-tih godina prošlog stoljeća. Nažalost, njihove reakcije su izostale.

>Cijelokupni izjava
>Izvještaj

Danas objavljeni izvještaj Amnesty Internationala "Stanje poricanja: uloga Europe u transportima uhićenika i tajnim pritvaranjima" (State of denial: Europe's role in rendition and secret detention) još više rasvjetljava ulogu Europe u programima transporta uhićenika i tajnih pritvaranja koje predvodi SAD te stalne propuste europskih država da priznaju ili da istraže kršenja od strane svojih državljana ili na svom teritoriju. "Europske vlade nalaze se u stanju poricanja i predugo izbjegavaju istinu, rekao je Amnesty International. "Njihova uključenost u transporte uhićenika i tajna pritvaranja u potpunoj je suprotnosti s njihovim tvrdnjama da su odgovorni akteri u borbi protiv terorizma."
>opširnije

Kao zemlja koja će voditi Europu i govoriti u njezino ime sljedećih šest mjeseci, Francuska ima i odgovornost pokazati da se zalaže za poštivanje i promicanje ljudskih prava. Zbog toga Amnesty International žali što Francuska nije zagovarala temeljno načelo univerzalnosti ljudskih prava tijekom nedavnog posjeta Vladimira Putina Parizu. U izvještaju za francusku vladu (koji možete pogledati na www.amnesty-eu.org), Amnesty International ističe izazove ključne za sljedećih šest mjeseci, kao što je potreba da se osigura potpuno poštivanje prava izbjeglica, tražitelja azila i iseljenika.
>opširnije

Amnesty International bezrezervno osuđuje pogubljenje dječaka kurdske narodnosti Mohammada Hassanzadeha koje se dogodilo jučer, 10. lipnja 2008. Vjeruje se da je dječak u trenutku pogubljenja imao 16 ili 17 godina. Mohammad Hassanzadeh je obješen u zatvoru u Sanandaju temeljem presude za ubojstvo 10-godišnjeg dječaka koje je počinio kad je imao 15 godina. Zajedno s njim pogubljen je Rahim Pashabadi (60 godina) također osuđen zbog ubojstva.
>opširnije

U friško objavljenom Godišnjem izvještaju 2008. o stanju ljudskih prava u svijetu u godini u kojoj se obilježava 60. godišnjica Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima AI je između ostalog ističe i sljedeće:

"Nepravda, nejednakost i nekažnjivost obilježja su današnjeg svijeta. Vlade moraju odmah djelovati kako bi premostile ponor koji zjapi između obećanja i njihovih ostvarenja. 2007. godinu obilježila je nesposobnost zapadnjačkih vlada i neodlučnost ili nevoljkost novih sila da se pozabave nekim od najgorih kriza ljudskih prava u svijetu, od zamrznutih sukoba do rastućih nejednakosti koje utječu na milijune ljudi", stoji u Izjavi za javnost AI-a.

Izvještaj 2008. Amnesty Internationala pokazuje da šezdeset godina nakon što je UN usvojio Univerzalnu deklaraciju o ljudskim pravima ljudi još uvijek bivaju mučeni ili zlostavljani u najmanje 81 zemlji, suočeni s nepoštenim sudjenjima u najmanje 54 zemlje, a nemaju slobodu govora u najmanje 77 zemalja.

Amnesty International upozorava da je najveća prijetnja budućnosti ljudskih prava nedostatak zajedničke vizije i kolektivnog upravljanja, te stoga poziva vlade da uspostave novu paradigmu kolektivnog upravljanja koja će se temeljiti na Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima.

Čitav izvještaj možete pročitati na adresi http://thereport.amnesty.org/eng/.
 
>opširnije

U novom, danas objavljenom izvjestaju, Amnesty International otkriva da je najmanje 1.200 osoba pogubljeno tijekom 2007.g. te izrazava duboku zabrinutost zbog toga sto postoji jos mnogo veci broj onih koje je, u zemljama poput Kine, Mongolije i Vijetnama, tajno pogubila drzava.

Izvjestaj "Smrtne kazne i pogubljenja u 2007.g." govori da su najmanje 1.252 osobe pogubljene u 24 zemlje te da je najmanje 3.347 osoba osudjeno na smrt u 51 zemlji. Pretpostavlja se da do 27.500 osoba ceka na izvrsenje smrtne kazne.

Brojke takodjer pokazuju rast broja pogubljenja u vecem broju zemalja. Iran je u 2007.g. pogubio najmanje 317 osoba, Saudijska Arabija 143, a Pakistan 135. Usporedbe radi, u 2006.g. te tri zemlje pogubile su redom 177, 39 i 82 osobe.
88% svih poznatih pogubljenja dogodilo se u pet zemalja: Kini, Iranu, Saudijskoj Arabiji, Pakistanu i SAD-u.

>tekst cjelokupne izjave
>izvještaj o smrtnim kaznama u svijetu

U zajedničkoj izjavi za javnost, slovačkih romskih i neromskih udruga te Amnesty Internationala povodom Međunarodnog dana Roma, pozdravljaju se napori Vijeća Europe u cilju skretanja pozornosti na potrebu da se države pozabave diskriminacijom s kojom se zajednice Roma suočavaju u državama članicama VE-e, te inicijativa Slovačke vlade, kao Predsjedavajuće Vijeća Ministara, da organizira Europsku konferenciju o obrazovanju Roma. Navedene organizacije smatraju da zemlja koja obnaša funkciju Predsjedavateljice najvišeg tijela za donošenje odluka unutar Vijeća Europe i koja je domaćin ovog važnog događaja, treba pokazati primjerenu odgovornost i snažno vodstvo u ispunjavanju načela ugrađenih u članak 3. Statuta Vijeća Europe – poštivanje načela vladavine prava i načela prema kojem svaka osoba pod jurisdikcijom države članice mora uživati ljudska prava i temeljne slobode bez diskriminacije.
>opširnije

Irene Khan, Glavna tajnica Amnesty Internationala posjetila je Hrvatsku od 8. do 11. travnja 2008.

U nizu sastanaka s hrvatskim dužnosnicima, uključujući Predsjednika Stjepana Mesića i Glavnog državnog odvjetnika Mladena Bajića, te Potpredsjednicu Vlade Jadranku Kosor i Anu Lovrin, Ministricu pravosuđa, delegacija AI-a pozvala je na suzbijanje nekažnjavanja za ratne zločine počinjene u ratu od 1991. do 1995.g.

Glavna tajnica AI-a sastala se i sa žrtvama rata te predstavnicima civilnog društva i međunarodnih organizacija. Nakon posjeta Hrvatskoj, Irene Khan otputovat će 15. travnja u Bruxelles, gdje ce se sastati s dužnosnicima Europske Unije (EU), uključujući Ollia Rehna, Povjerenika za proširenje, te Javiera Solanu, Glavnog tajnika Vijeća EU-a i Visokog predstavnika EU-a za zajedničku vanjsku politiku i sigurnost. Irene Khan će ih pozvati da iskoriste svoj utjecaj u kontekstu pristupanja Hrvatske EU-u kako bi osigurali da hrvatske vlasti naprave i implementiraju jasnu strategiju za rješavanje pitanja nekažnjavanja za ratne zločine. Na kraju svog posjeta Hrvatskoj delegacija AI-a objavila je izjavu za javnost.
>opširnije

Amnesty International Hrvatske (AIH) poziva građanke i građane Republike Hrvatske da povodom službenog posjeta predsjednika Busha Hrvatskoj mirno i dostojanstveno izraze svoje nezadovoljstvo i protivljenje politici kršenja ljudskih prava unutar tzv. rata protiv terorizma i načina na koji se taj rat vodi.

Politika aktualne američke administracije predvođene predsjednikom Bushom odgovorna je za otmice, nezakonita uhićenja osumnjičenika i njihova prebacivanja na javnosti poznata, ali i tajna mjesta zatočenja, mučenja i druge okrutne, nehumane i ponižavajuće postupke i kažnjavanja kao i niz drugih teških kršenja ljudskih prava.
>opširnije

Izraelska vojska mora dozvoliti kronično bolesnoj pacijentici oboljeloj od raka, Karimi Abu Dalal, napuštanje pojasa Gaze i dobivanje presudno potrebne medicinske pomoći u Izraelu, izjavio je danas Amnesty International. Više od 40 osoba navodno je preminulo u pojasu Gaze u proteklim mjesecima jer im je zabranjen izlaz iz tog područja kako bi primili hitno potrebnu liječničku njegu koja im u Gazi nije mogla biti pružena.
Uskraćivanje prolaza pacijentima koji očajnički trebaju medicinsku njegu ne može se opravdati nikakvim razumnim sigurnosnim razlozima, pošto svi pacijenti prolaze strogu sigurnosnu provjeru na granici, i u pravilu su teško bolesni, izjavio je Amnesty International. "Izrael, kao okupacijska sila, odgovoran je da osigura pravo na zdravlje i pristup zdravlju Karimi Abu Dalal i svim stanovnicima pojasa Gaze."
>opširnije

Pet godina nakon sto su snage predvođene SAD-om svrgnule Saddama Husseina s vlasti, Irak je i dalje jedna od najkritičnijih zemalja u svijetu što se tiče ljudskih prava, izjavio je danas Amnesty International.

U novom izvještaju, "Carnage and Despair", organizacija navodi da napadi i sektaška ubojstva od strane oružanih skupina, mučenje i zlostavljanje od strane snaga iračke vlade te dugotrajan pritvor tisuća osumnjičenika od strane američkih i iračkih snaga imaju razoran učinak te su uzrokovali raseljavanje više od četiri milijuna Iračana iz njihovih domova.
>opširnije

Amnesty Interantional objavio je danas u svom novom izvještaju daljnje detalje o okrutnosti i nezakonitosti CIA-inog programa tajnih pritvaranja i prisilnih nestanaka – programa koji je ponovno odobren od strane Predsjednika Busha u lipnju 2007.g.
>opširnije

Dana 7. ožujka 2008. ponovno je onemogućena akcija međunarodne solidarnosti našeg članstva na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a koja je u
povodu Dana žena planirana u sklopu globalne akcije za okončanje diskriminacije žena u Iranu. Istovremeno naše članstvo akciju provodi i u osnovnim školama bez ikakvih osporavanja...
>opširnije

Filmsku nagradu za ljudska prava Amnesty Internationala Hrvatske na ZAGREBDOX-u za najbolji film u konkurenciji, dobio je film "All White in Barking" autora Marca Isaacsa iz Engleske. Ciljevi nagrade su: promicati filmove s tematikom ljudskih prava, podržati rad aktivista za ljudska prava te promicati karakter i rad Amnesty Internationala. Odluku o najboljem filmu donio je žiri u sastavu: Oliver Sertić, Vesna Teršelič i Diana Nenadić, a nagradu je dodijelila direktorica Amnesty Internationala Hrvatske Milena Beader.
Žiri je dodijelio i posebno priznanje dokumentarnom filmu Informativni razgovori autora Namika Kabila.

Iranske vlasti trebaju prekinuti uznemiravanje boraca za ženska ljudska prava i poduzeti hitne korake za ukidanje diskriminatornog zakonodavstva koje aktivistice/i žele promijeniti, izjavio je Amnesty International u danas objavljenom izvještaju.

"Umjesto sto koristi svoju moć kako bi ograničila i zaplašila one koji protestiraju i traže svoja prava, Iranska vlada trebala bi se pozabaviti dugotrajnim zakonskim i ostalim oblicima diskriminacije žena, koje čine polovicu ukupnog stanovništva zemlje." izjavio je Malcolm Smart, direktor programa za Srednji Istok i Sjevernu Afriku Amnesty Intertnationala. "Oni moraju osloboditi zatočene borce za ženska ljudska prava i zaustaviti pritvaranja i uznemiravanja onih koji na miran način koriste svoje pravo na slobodu izražavanja, udruživanja i okupljanja."

Cijeli izvještaj
>opširnije

Dok devet žena i dva muškarca u Iranu čekaju na smaknuće kamenovanjem, Amnesty International danas je pozvao iranske vlasti na prekidanje prakse kamenovanja nasmrt te na donošenje trenutnog moratorija na izvršavanje ove užasne prakse koja je posebno smišljena da bi žrtvama povećala patnju. Iranski Kazneni zakonik propisuje smaknuće kamenovanjem. Propisuje čak i da kamenje mora biti dovoljno veliko da bi uzrokovalo bol, ali ne toliko da bi žrtvu odmah ubilo. Članak 102. kaznenog zakona kaže da bi u svrhu kamenovanja muškarci morali biti zakopani u zemlju do struka, a žene do grudi. Članak 104., u vezi s kaznom za preljub, kaže kako kamenje koje se upotrebljava "ne bi smjelo biti dovoljno veliko da bi osoba umrla odmah nakon jednog ili dva pogotka, niti bi smjelo biti toliko malo da se ne može nazvati kamenjem".
>opširnije

Amnesty International pozdravlja ukidanje smrtne kazne u Uzbekistanu od 1. siječnja 2008. g. kao temeljni korak u zaustavljanju te okrutne i nečovjecne prakse u cijelome svijetu. Uzbekistan je 135. zemlja u svijetu koja je ukinula smrtnu kaznu u zakonu ili praksi. Smrtna kazna u zakonu sada je zamijenjena doživotnom ili dugotrajnom kaznom zatvora.
>opširnije

(Washington) Na šestu godišnjicu prvih transporta u američki centar zatočenja u zaljevu Guantánamo, Amnesty International, uz potporu više od 1200 članova/ica parlamenata iz cijeloga svijeta, predstavio je američkoj administraciji plan zaustavljanja nezakonitih uhićenja u ratu protiv terorizma.
>opširnije

Amnesty International oštro je osudio atentat na bivšu premijerku Pakistana i predsjedavajuću Pakistanske narodne stranke (PPP) Benazir Bhutto i na 15-ero članova te stranke.

„Šokantno je vidjeti kako je na tako okrutan način nekome prekinut život. Ništa ne može opravdati napade kao što je ovaj. Njima se krši međunarodno pravo i pravila demokratskog ponašanja,“, izjavila je Catherine Baber, direktorica programa Amnesty Internationala za azijsko-pacifičku regiju.

Gospođa Bhutto umrla je nakon što je pogođena u vrat i prsa nedugo nakon obraćanja izbornom skupu. Njezin napadač zatim je navodno raznio sebe.

„Znamo da će se vlada predsjednika Musharrafa naći pod golemim pritiskom da mora pronaći krivce i održati mir i stabilnost u zemlji, ali Amnesty International poziva predsjednika Musharrafa – i snage sigurnosti – da se suzdrže i podrže vladavinu prava. Ne smije se dopustiti da ubojstvo Benazir Bhutto postane zapreka civilnoj upravi ili da zaista dovede do novog napada na građanske slobode,“ rekla je Catherine Baber.

Reagirajući na uhićenje najmanje 100 novinara nakon što je policija palicama napala sudionike mirnog prosvjeda protiv ograničavanja slobode medija, glavna tajnica AI-a Irene Khan izjavila je, „Amnesty International osuđuje neprekidno zastrašivanje novinara u Pakistanu, kao i uhićenje najmanje 100 novinara – od kojih su mnogi izudarani – a koji su danas u Karachiju održavali miran prosvjed protiv ograničavanja slobode medija.
>opširnije

Izvještaj Amnesty Internationala, "Still separate, still unequal: Violations of the right to education for Romani children in Slovakia", otkriva da romska djeca u specijalnim školama prate smanjeni nastavni plan i program, te gotovo nemaju mogućnost ponovno se uključiti u redovne škole niti napredovati do srednjoškolskog obrazovanja. Postoje i mnogi drugi problemi.
>opširnije

Nedavno prihvaćanje globalnog moratorija na pogubljenja od strane Generalne skupštine UN-a "povijesna je rezolucija i važan korak prema ukidanju smrtne kazne diljem svijeta", izjavio je Amnesty International. Za rezoluciju se izjasnilo 99 zemalja, 52 su bile protiv, a 33 suzdržane. Ova rezolucija za razliku od svojih prethodnica iz 1971. i 1977.g. ide korak dalje jer poziva države koje su još zadržale smrtnu kaznu da stave moratorij na pogubljenja i istovremeno ih potiče na poštivanje međunarodnih standarda, odnosno na postupno ograničavanje provedbe smrtne kazne i smanjenje broja kaznenih djela za koja smrtna kazna može biti izrečena. Generalni tajnik UN-a također je obvezan izvijestiti Generalnu skupštinu o provedbi rezolucije.Inicijativu za donošenje rezolucije na regionalnoj razini pokrenulo je 10 zemalja među kojima i Hrvatska, što je ohrabrujuća vijest pred nove izazove koji će stajati pred Hrvatskom kao nestalnom članicom Vijeća sigurnosti UN-a.
>opširnije

U svjetlu ovotjednog otvaranja Foruma o upravljanju internetom (Internet Governance Forum – IGF) u Rio de Janeriou, Amnesty International je objavio kako se ograničenja slobode online izražavanja povećavaju na globalnom nivou.

Amnesty Interantional vjeruje kako brojne optužbe o korporativnom utjecaju u ograničavanju ljudskih prava zahtjevaju da poduzeća i vlade ozbiljnije shvate svoju odgovornost. Organizacija poziva vlade da zaustave proganjanja i propise usmjerene na ograničavanje slobode online izražavanja te da oslobode zatvorenike koje drže na osnovu njihovog političkog izražavanja putem interneta. Amnesty također poziva vlade da se kolektivno obvežu na poštivanje standarda ljudskih prava kao nužne osnove sprečavanja online prijestupa.
>opširnije

Snage ISAF-a pod vodstvom NATO-a u Afganistanu izlažu pritvorenike stvarnoj opasnosti od mučenja ili drugih oblika zlostavljanja izručujući ih afganistanskim vlastima, izjavio je Amnesty International u danas objavljenom izvještaju pod naslovom, Afghanistan: Detainees transferred to torture: ISAF complicity?
Izvještaj navodi kako su snage ISAF-a - naročito one iz Belgije, Velike Britanije, Kanade, Nizozemske i Norveške - predale pritvorenike afganistanskoj službi sigurnosti, Nacionalnom ravnateljstvu za sigurnost (NDS), usprkos opetovanim izvještajima o mučenjima i drugim oblicima zlostavljanja počinjenim od strane NDS-a.
Cijeli izvještaj na međunarodnoj stranici AI-a.
>opširnije

Trenutno izvanredno stanje u Pakistanu očito je kršenje međunarodnog prava i standarda za ljudska prava sadržanih u ustavu te zemlje. Mjere prikazane kao nužne za zaštitu Pakistana zapravo su masovno ukidanje zaštite temeljnih ljudskih prava, te razaraju baš one institucije, kontrole i ravnoteže koje podupiru stabilnost zemlje", izjavila je danas glavna tajnica Amnesty Internationala, Irene Khan.
>opširnije

Europske vlade moraju pokrenuti nezavisnu i potpunu istragu o svojoj uključenosti u program izručivanja i tajnih zatvaranja koji provode Sjedinjene Države, izjavio je danas Amnesty International. Obnovljeni poziv došao je u trenutku daljnih optužbi o izručenjima i tajnim zatvaranjima provedenim od strane Centralne obavještajne agencije SAD-a (CIA) u Europi. 21.listopada 2007. danske su novine "Politiken" izvijestile da je jedan od zrakoplova, za koji se zna da ga je CIA koristila za izručenja, dobio dozvolu za prolazak kroz danski zračni prostor 25. listopada 2003. godine. Sumnja se da je tim zrakoplovom, koji je letio na liniji između Washingtona i Jordana, prevezen Muhammad Bashmilah, državljanin Jemena...
>opširnije

Na 62. sjednici Generalne skupštine UN-a u listopadu 2007. bit će predstavljena rezolucija kojom se traži globalni moratorij na izvršenje smrtne kazne što je korak prema ukidanju smrtne kazne u svijetu. Očekuje se da će rezoluciju podržati zemlje iz svih regija svijeta.

Prihvaćanje globalnog moratorija od strane Generalne skupštine UN-a bit će ključna točka prema prema ostvarenju cilja o svijetu bez smrtne kazne.

Amnesty International mobilizira podršku za ovu rezoluciju, zajedno sa Svjetskom koalicijom protiv smrtne kazne (World Coalition against the Death Penalty - WCADP) i drugim nevladinim organizacijama.
Svjetska koalicija protiv smrtne kazne istaknut će ovu inicijativu na Svjetski dan protiv smrtne kazne 10. listopada sloganom: Zaustavimo smrtnu kaznu: svijet odlučuje. Svjetska koalicija provodi globalnu peticiju koja se temelji na peticiji koju su započeli Saint Egidio i Amnesty International. Na peticiju je do sada skupljeno 5 milijuna potpisa. POTPIŠI PETICIJU.

Download the Amnesty International poster (PDF, 1 page, 266 KB)
Download the focus sheet (PDF, 4 pages, 309 KB)


Za više informacija, pogledajte:
The death penalty v. human rights - Why Abolish the Death Penalty? (Report summary, September 2007)
Global moratorium on executions now (22 August 2007)

Smrtna kazna krajnje je okrutna, nehumana i ponižavajuća kazna. Njome se krši pravo na život. Ona je neopoziva i može se dosuditi nedužnima. Ona nikada nije pokazala da utječe na smanjenje zločina učinkovitije nego druge vrste kazne.
Amnesty International radi za okončanje smaknuća i ukidanje smrtne kazne posvuda. Napredak je bio dramatičan. U 1977. samo je 16 zemalja ukinulo smrtnu kaznu za sve zločine. Danas je to 90 zemalja.
Amnesty International je članica Svjetske koalicije protiv smrtne kazne.
>opširnije

U Meksiku je 11. kolovoza započela Međunarodna skupština Amnesty Internationala u čijem radu sudjeluje preko 400 delegata/kinja, predstavnika/ca svojih nacionalnih sekcija i struktura iz svih dijelova svijeta. Amnesty International Hrvatske predstavljaju članice IO AIH Morena Zadravec i Marina Kolar, te direktorica AIH Milena Beader. Na Skupštini koja traje do 17. kolovoza bit će doneseno niz važnih odluka za daljnji razvoj i rast organizacije. Skupština je započela panel diskusijom u kojoj su sudjelovali eminentni predstavnici različitih nevladinih, ali i međuvladinih organizacija, te žrtve kršenja ljudskih prava. U zaključku spomenute diskusije sudionici/e su naveli/e probleme siromaštva i nekažnjavanja kao dva najalarmantnija trenda koja ugrožavaju ljudska prava u današnjem podijeljenom svijetu.

Filmsku nagradu za ljudska prava Amnesty Internationala Hrvatske na Motovun Film Festivalu 2007. za najbolji film s ljudsko-pravnom tematikom dobio je film Suša (Daratt), Mahamat-Saleh Harouna (Francuska/Belgija/Čad/Austrija). Nagradu je u četvrtak 27. srpnja dodijelila predsjedavajuća Izvršnog odbora Amnesty Internationala Hrvatske Morena Zadravec.

U konkurenciji je bilo dvanaest filmova, a žiri u sastavu: Boris Dežulović, književnik i novinar iz Hrvatske, Miguel Valverde, direktor internacionalnog festivala "INDIELISBOA" iz Portugala, te Karolj Viček, redatelj iz Srbije izabrao je "Sušu" kao najbolji film u ovoj konkurenciji.
>opširnije

U suradnji Amnesty Internationala Hrvatske i Motovun Film Festivala po četvrti put će se u Hrvatskoj dodijeliti "Filmska nagrada Amnesty Internationala Hrvatske" za najbolji kratkometražni ili dugometražni film s ljudsko-pravnom tematikom. Ove je godine u konkurenciji za Nagradu dvanaest filmova, a o najboljem će odluciti žiri u sastavu: Boris Dežulović, književnik i novinar iz Hrvatske, Miguel Valverde, direktor internacionalnog festivala "INDIELISBOA" iz Portugala, te Karolj Viček, redatelj iz Srbije. Nagradu že 26. srpnja u Kinu Trg dodijeliti predsjedavajuća Izvršnog odbora Amnesty Internationala Hrvatske Morena Zadravec.
>opširnije

Amnesty International poziva iranska pravosudna i politička tijela da odmah proglase moratorij kako bi se spriječila daljnja pogubljenja maloljetnih prijestupnika i kako bi se izmijenili zakoni, te tako djeca koja počine zločin ne bi mogla biti osuđena na smrt. U novom izvještaju, naša organizacija istaknula je da najmanje 71 maloljetni prijestupnik čeka pogubljenje u Iranu, gdje je od 1990. g. pogubljeno više maloljetnih prijestupnika nego u bilo kojoj drugoj zemlji.
>opširnije

Jumana Musa, pravnica koja prati saslušanja pred vojnim povjerenstvom u zaljevu Guantánamo posljednje dvije godine, objavila je sljedeću izjavu kao odgovor na današnju značajnu odluku suca vojnog povjerenstva da se odbace optužbe protiv Omara Khadra:
"Današnja odluka predstavlja najveći neuspjeh za američku vladu otkad je Vrhovni sud SAD-a odbacio prvobitna vojna povjerenstva. Ona također znači da ta povjerenstva trebaju biti ukinuta, te da se centar zatočenja u zaljevu Guantánamo sada mora zatvoriti. Sučeva odluka jasno pokazuje da pošteno suđenje nije moguće u sustavu koji se provodi, a da nije još u potpunosti razvijen. Postavljaju se nova pitanja o razboritosti i logici Busheve administracije i Kongresa, koji se žure skrpati novi pravni poredak, dok savezni sudovi koji u potpunosti funkcioniraju mogu ne samo omogućiti poštena suđenja, nego imaju i utemeljenu proceduru."
Za više informacija, pogledajte United States of America: Justice delayed and justice denied? Trials under the Military Commissions Act koji se nalazi pod 'opširnjije'.
>opširnije

Uoči 40. godišnjice izraelske okupacije Zapadne obale i pojasa Gaze, Amnesty International pozvao je izraelske vlasti da prestanu s otimanjem zemlje, opsadama i ostalim krsenjima međunarodnog prava koja se provode za vrijeme okupacije. Ta kršenja rezultirala su sveopćim zloupotrebama ljudskih prava, te nisu donijela sigurnost izraelskom i palestinskom civilnom stanovništvu.
>opširnije

Moćne vlade, represivne države i oružane skupine namjerno koriste strah kako bi kršili ljudska prava i stvorile opasno podijeljen svijet. Oni manipuliraju strahovima ljudi kako bi izbjegli svoju odgovornost za kršenja ljudskih prava širom svijeta. Ovim je riječima Amnesty International predstavio svoj Godišnji izvještaj za 2007.g. Amnesty International Hrvatske održao je u Zagrebu vrlo uspješnu i posjećenu press konferenciju.
>opširnije

Amnesty International, Human Rights Watch i Helsinški komitet za ljudska prava u BiH uputili su otvoreno pismo Vijeću ministara BiH u kojem zahtjevaju osiguranje poštivanja zakona te poduzimanje adekvatnih mjera protiv mogućih izvansudskih i nezakonitih transfera i deportacija osoba čije pravo na državljanstvo razmatra državna komisija. Posebno se upozorava na slučaj iz 2002.g. kada su BH vlasti predale 6 osoba alžirskog podrijetla vojsci SAD-a suprotno odluci Vrhovnog suda FBiH koji je utvrdio da ne postoji pravna osnova za njihovo izručenje. Kasnije su te osobe prebačene u zloglasni zatvor Guantanamo na Kubi.
>opširnije

Amnesty International pozvao 39 članica Vijeća Europe, među kojima i Hrvatsku da pokažu volju za iskorjenjivanjem rastućeg ropstva suvremenog
doba tako što će postati ugovornice i bez daljnjih odgoda provesti Konvenciju Vijeća Europe o suzbijanju trgovanja ljudima.
>opširnije

"Sad je prilika za nas da uspijemo u zaustavljanju transfera oružja koji pothranjuje ozbiljna kršenja ljudskih prava, konflikt i siromastvo. Tražim od vlada svijeta, proizvođača, brokera i trgovaca oruzjem da ne uskracuju Liberiji ili bilo kojoj drugoj zemlji, sad i u budućnosti, ovu veliku šansu za konsolidacijom mira za nasu djecu i za nas"

Izjavila je to liberijska predsjednica Ellen Johnson-Sirleaf pozivajući zajedno s Helen Mirren, poznatom glumicom, bivšom irskom predsjednicom Mary Robinson, te s još 20 istaknutih novinarki/a svjetske vlade da uspostave stroži sporazum o kontroli trgovine oružjem koji bi se temeljio na međunarodnom pravu o ljudskim pravima te humanitarnom pravu u cilju zaustavljanja transfera oružja koji raspaljuju globalno nasilje i konflikt.
>opširnije

Državljanin Sri Lanke, Sanjaya Rowan Kumara, pogubljen je studenoga prošle godine u Kuvajtu. Neposredno nakon vješanja službeno je proglašen mrtvim, ali kada su ga odnijeli u mrtvačnicu, medicinsko osoblje opazilo je da se jos miče. Daljnjim pretragama ustanovili su slabe otkucaje srca. Na kraju je proglašen mrtvim pet sati nakon početka pogubljenja.

Prosinca prošle godine u SAD-u, guverner Floride Jeb Bush obustavio je sva pogubljenja u državi i imenovao komisiju «za razmatranje čovječnosti i ustavnosti smrtonosne injekcije». Odluka je uslijedila nakon pogubljenja Angela Diaza, koji je patio 34 minute prije nego što su ga proglasili mrtvim. Kasnije je otkriveno da su smrtonosne tvari ubrizgane u meko tkivo, umjesto u venu.

U Iranu, muskarac i žena u svibnju prošle godine nasmrt su kamenovani zbog izvanbračnog seksa – unatoc moratoriju na pogubljenja kamenovanjem koji je proglasio vrhovni sudac 2002. g. U Iranu je veličina kamenja unaprijed odredjena kako osuđenice ne bi umrle trenutnom smrću, nego polako.

Ovo su mozda samo najmučniji fragmenti koje je iznio AI objavljujući najnovije podatke o smrtnoj kaznoj u svijetu. No, usprkos navedenim i sličnim okrutnostima činjenica je da se u čitavom svijetu nastavlja trend ukidanja smrtne kazne i da je još "samo" 69 zemalja zadržalo smrtnu kaznu u svom zakonodavstvu ili je primjenjuje u praksi. Broj pogubljenja smanjuje se kako raste pritisak za opći moratorij. Tijekom 2006.g. najmanje 3.861 osoba osuđena je na smrtnu kaznu u 55 zemalja, a od tog broja pogubljeno je najmanje 1.591 osoba u 25 zemalja svijeta. 91% svih pogubljenja izvršeno je u Kini, Iraku, Iranu, Sudanu, Pakistanu i SAD-u. Metode pogubljenja su: odrubljivanje glave, električna stolica, vješanje, smrtonosna injekcija, strijeljanje, kamenovanje i probadanje. Opširnije:

• Cinjenice o smrtnoj kazni
• Izjava za javnost
• Popis zemalja koje su ukinule smrtne kazne i onih koje i dalje zadrzale
• Ratifikacije
• Smrtene kazne u 2006.

Usprkos predizbornih obećanja predsjednika Ahmadinedžada o potrebi borbe protiv siromaštva, korupcije i diskriminacije u Iranu, stvari se ne pomiću s mjesta što izaziva sve veći revolt raznih skupina unutar iranskog društva. Na meti nezadovoljnih prije svega su diskriminatorni zakoni protiv žena. Iako predstavnici iranskih vlasti često vole govoriti o iranskoj demokraciji kao najrazvijenoj u regiji činjenice o diskriminaciji žena demantiraju njihove navode. Jeste li znali da se iranske žene ne mogu udati bez pristanka oca čak i ako su punoljetne i same zarađuju za život? Razvod je isključivo pravo muškarca, a majka nikada ne može biti djetetova skrbnica. Ako je dijete u bolnici ili ako mu je potrebna operacija, otac mora dati dozvolu za nju. Muškarac može imati 4 "stalne" i neograničen broj "privremenih" žena. Dob kaznene odgovornosti za djevojčice je 9 lunarnih godina (8 godina i 9 mjeseci), a za dječake 15 lunarnih godina (14 godina i 6 mjeseci). U toj dobi prema djevojčicama se primjenjuje i kazneni zakon, uključujući i mogućnost izricanja smrtne kazne itd. Postoje i brojne druge diskriminatorne odrednice koje se tiču državljanstva, nasljeđivanja, "ubojstva zbog časti", a sve one doprinose pretvaranju žena u građanke drugog reda.
Usprkos tome Iranke ne posustaju u traženju svojih prava, pa smo tako ovih dana svjedoci nastajanja pravog autohtonog pokreta za ženska prava u Iranu, a što je također veoma bitno bez upliva izvana i dociranja od strane Zapada. Umjesto podrške iranska vlada ih optužuje za rušenje vlasti. Grupe AI Hrvatske organizirale su akcije podrške i solidarnosti s iranskim ženama. O iranskim diskriminatornim zakonima pogledajte pod 'opširnije'...
>opširnije

Amnesty International šokiran je, ožalošćen i duboko razljučen ubojstvom Ane Politkovskaje, ruske novinarke i zagovarateljice ljudskih prava. Organizacija vjeruje da je Ana Politkovskaja postala metom jer je kao novinarka izvještavala o zloupotrebama ljudskih prava u Čečeniji i drugim regijama Ruske Federacije. Prema medijskim izvještajima, policijski službenik je izjavio da ju je susjed pronašao ustrijeljenu 7. listopada 2006. u 17.10 h, u liftu u moskovskom stambenom bloku gdje je stanovala.
Amnesty International poziva ruske vlasti da temeljito i nepristrano istraže njeno ubojstvo, da objave rezultate istrage, i da osumnjičene izvedu pred lice pravde u skladu s međunarodnim pravom.
Više o ovom kao i o ostalim političkim ubojstvima ruskih novinarki i novinara, te prijetnjama koje svakodnevno dobivaju mnoge/i od njih:
Ana Politkovskaja
Ostali ruski novinari

Amnesty International zahtjeva od Vijeća sigurnosti UN-a da odmah zatraži od Glavnog tajnika formiranje tima strucnjaka koji bi sveobuhvatno, pravovremeno, neovisno i nepristrano istražio kršenja međunarodnog prava u Libanonu i Izraelu. Spomenuta kršenja koja se događaju kao posljedica razaranja civilne infrastrukture širokih razmjera i raseljavanja više od pola milijuna Libanonaca i desetaka tisuća Izraelaca, rezultirala su
ubojstvima više od 800 libanonskih i oko 40 izraelskih civila.
>opširnije

Istraga Izraelskih oružanih snaga (IDF-a) o raketnom napadu na Qana-u je neadekvatna i samo osnažuje potrebu za hitnim slanjem Međunarodne humanitarne komisije za utvrđivanje činjenica (IHFFC).

"Ne možemo dozvoliti da bilo koja istraga o događajima u Qana-i bude pokušaj prikrivanja. Ono što je ovdje potrebno je neovisna istraga koja bi pregledala sve pouzdane izvještaje o ozbiljnim kršenjima međunarodnog humanitarnog prava tijekom ovog sukoba. Bilo koja poduzeta istraga trebala bi prelaziti državne granice, te uključiti razgovor s preživjelim žrtvama
napada kao i oružanim snagama uključenima u ova kršenja" izjavila je Kate Gilmore, izvršna zamjenica Glavne tajnice Amnesty Internationala.

"Nije dovoljno da izraelska vojska istražuje samu sebe. Izrael ima povijest neistraživanja civilnih žrtava, odnosno sličnih pogrešno provođenih istraga."
>opširnije

Na ovogodišnjem Motovun Film Festivalu po treći puta će je u Hrvatskoj dodijeljena međunarodna filmska nagrada Amnesty Internationala za najbolji kratkometražni ili dugometražni film s ljudsko-pravnom tematikom.

Međunarodni žiri u sastavu Jasper Andersen iz Danske (predstavnik Nordijskog filmskog instituta), Vladan Petković iz Srbije (novinar međunarodnog filmskog časopisa Screen International) te Nela Pamuković iz Hrvatske (koordinatorica Centra za žene žrtve rata - ROSA) za najbolji film u ovoj kategoriji proglasio je djelo austrijskog redatelja Erwina Wagenhofera, "We feed the World" (Mi hranimo svijet). U službenom katalogu MFF-a 2006. o navedenom filmu između ostalog piše i sljedeće: "Svaki dan se u Beču baci onoliko kruha koliko se pojede u Grazu. Na oko 350.000 hektara, prije svega u Latinskoj Americi, uzgaja se soja za austrijsko stočarstvo dok s druge strane gladuje četvrtina tamošnjeg stanovništva". Film je nagrađen zbog posebnog doprinosa zaštiti i promociji ljudskih prava. Nagradu je u ime AIH uručila predsjedavajuća Izvršnog odbora Amnesty Internationala Hrvatske Morena Zadravec.

Za trajanja Motovun Film Festivala Amnesty International Hrvatske imao je promotivni štand na kojem se potpisivala peticija protiv mučenja i zlostavljanja u tzv. "ratu protiv terorizma".

Na ovogodišnjem Motovun Film Festivalu po treći puta će se u Hrvatskoj dodijeliti međunarodna filmska nagrada Amnesty Internationala za najbolji kratkometražni ili dugometražni film s ljudsko-pravnom tematikom.

O najboljem u ovoj konkurenciji odlučit će žiri u sastavu Jasper Andersen iz Danske (predstavnik Nordijskog filmskog instituta), Vladan Petković iz Srbije (novinar međunarodnog filmskog časopisa Screen International) te Nela Pamuković iz Hrvatske (koordinatorica Centra za žene žrtve rata - ROSA). Nagradu će uručiti predsjedavajuća Izvršnog odbora Amnesty Internationala Hrvatske Morena Zadravec 27. srpnja u Kinu Trg s početkom u 21 sati.

Za trajanja Motovun Film Festivala bit će postavljen štand Amnesty Internationala Hrvatske te će se organizirati druge popratne aktivnosti. Vidimo se u Motovunu!

AI je 14.06.2006.g. objavio drugi dio izvještaja o ilegalnim transferima osumnjičenika u "ratu protiv teorizma" teško optužujući europske zemlje i njihovu politiku suučesništva u kršenju međunarodnih ljudskih prava.
Izvjeđtaj AI-a, "PARTNERS IN CRIME - EUROPE'S ROLE IN US RENDITION" na 37 stranica daje uvid u kršenja ljudskih prava u "ratu protiv terorizma" na europskom tlu, o direktnoj ili indirektnoj umješanosti europskih vlada i država unutar američkog programa ilegalnih transfera osumnjičenih za terorizam i s time povezanih kršenja tzv. stupova europskog sustava zaštite ljudskih prava.
Neugodna istina za europski pogled na ljudska prava jest činjenica da bez sudjelovanja nekih europskih država mnogi ljudi ne bi bili oteti, nezakonito premještani iz jedne zemlje u drugu, te mučeni i zlostavljani u raznim zemljama svijeta. Da europske zemlje nisu omogučile neograničeno vršljanje agenata američkih obavještajnih službi, često i na štetu vlastitog suvereniteta, da europske zemlje nisu dopustile korištenje svojih aerodroma i aerodromskih objekata za slijetanje CIA-inih aviona, da europske zemlje nisu omogučile zloupotrebu obavještajnih podataka svojih sigurnosnih i obavještajnih službi mnoge poznate žrtve ne bi bile žrtve i njihove obitelji ne bi patile, a ovakvi izvještaji možda uopće ne bi postojali.
Nažalost, Europa je svojim dosadašnjim ponašanjem u "ratu protiv terorizma" pokazala da je američki pomoćnik i partner u zločinu.
>opširnije

Amnesty International Hrvatske održao je 27. svibnja 2006.g. akciju na Cvjetnom trgu u Zagrebu čiji je cilj bio skupiti što više potpisa na peticiju protiv mučenja i zlostavljanja u tzv. "ratu protiv terorizma", te informirati građane o razmjerima kršenja ljudskih prava pocinjenih od strane tzv. "antiteroristicke koalicije". U akciji je sudjelovalo niz poznatih glazbenika, ali i drugih javnih osoba medu kojima ističemo sljedeće:

MILE KEKIN I HLADNO PIVO, HRVOJE RUPČIĆ I CUBISMO, REMI I SHOT (ELEMENTAL), ŽELJKO BANIĆ - BANE (SONGKILLERS), BRAIN HOLIDAYS, JELENA RADAN, RICARDO LUQUE i ENES KIŠEVIC

Podršku akciji Amnesty Internationala Hrvatske, te zaštiti i promociji ljudskih prava dali su ARSEN DEDIĆ, URŠA RAUKAR, IVANKA MAZURKIJEVIĆ, EDO MAAJKA, ŽELJKO IVANJEK, BRANISLAV GLUMAC i dr. no zbog ranije preuzetih obveza nisu mogli sudjelovati u samoj akciji. Od nevladinih organizacija i ostalih institucija ističemo podršku Centra za kulturu Roma Hrvatske, Zamirneta, CESI-ja i Net kluba m.a.m.a.

Podršku ovoj kampanji pružili su i sljedeći gradovi: Čakovec, Mursko Središce, Prelog i Lepoglava.

2005. godinu obilježili su politička paraliza međunarodnih institucija, žrtvovanje temeljnih principa radi "rata protiv terorizma", nerješavanje ekonomskih i socijalnih problema koji muče svijet, te preusmjeravanje već odobrenih financijskih sredstava za rješavanje tih problema u sferu kolektivne sigurnosti, jačanje rada obavještajnih službi i novu militarizaciju svijeta, stoji u Godišnjem izvještaju AI-a 2006.

Svijet zatvara oči pred teškim i dubokim ljudskopravnim krizama (Darfur, Irak, Izrael/OP itd.) dok je "rat protiv terorizma" postao svrha samom sebi, a problem čitavom svijetu. Razmjeri štete koje je taj rat proizveo nesagledivi su!
Cjelokupni Godisnji izvjestaj 2006.:
>opširnije

Amnesty International je 10. svibnja 2006.g. objavio novi izvještaj o međunarodnoj trgovini oružjem koja značajno doprinosi raspirivanju ratnih sukoba i masovnih kršenja ljudskih prava kao posljedice ratnih djelovanja. Izvještaj je objavljen pod nazivom "Dead on Time - arms transportation, brokering and the threat to human rights" i govori o sofisticiranim metodama transfera naoružanja preko privatnih tvrtki kojima se izbjegava međunarodni nadzor, te o mogućoj prodaji neregistriranog oružja. U izvještaju posebno i važno mjesto zauzima trgovina oruzjem iz BiH pod pokriviteljstvom Američkog ministarstva obrane u čemu veliku ulogu igra i jedan hrvatski poslovni subjekt. Naime, tvrtka Scout d.o.o. iz Zagreba sudjelovala je u posredničkim poslovima transfera stotina tisuća komada malog oružja i lakog naoružanja iz BiH u Irak, iako ostaje nejasno u čije ruke je spomenuto oružje uistinu stiglo. Najveći poslovi obavljani su u periodu od 31. srpnja 2004.g. do 30. lipnja 2005.g. Zanimljivo je spomenuti kao što se navodi u izvještaju da je spomenuta tvrtka u 2004.g. prijavila dobit manji od 10.000 eura iako je sudjelovala u poslovima vrijednima milijune dolara. MUP i POA navodno nemaju nikakve informacije o umješanosti ove kompanije u trgovinu oružjem u Irak.

Izvještaj je objavljen u sklopu svjetske kampanje AI-a vezano uz kontrolu prodaje oružja i zahtjeva za donošenje globalnog sporazuma o kontroli oružja.
>opširnije

Amnesty International Hrvatske održao je 22. travnja 2006.g. svojuredovnu Skupštinu na kojoj je ustanovljeno da su svi dijelovi organizacije u 2005.g. aktivno radili na ostvarivanju plana i programa rada kao i drugih preuzetih obaveza. Određeni su ciljevi i program rada u 2006.g. te u vremenu do sljedeće Skupštine, a prihvaćene su i nomotehničke izmjene statuta AIH u cilju izjednačavanja statutarnih odredbi s odredbama međunarodnog statuta. Tom prilikom usvojen je i prijedlog za simboličko povećanje individualne članarine budući se ona nije mijenjala zadnjih deset godina. U posebnom dijelu Skupštine sudjelovale su i Višnja Ljubičić iz Vladinog Ureda za ljudska prava, te Tatjana Kralj iz MVP RH koje su pokušale predstaviti hrvatsku vanjsku politiku prema ljudskim pravima, te odgovoriti na mnogobrojna pitanja prisutnog članstva AIH. Po prvi puta dodijeljene su nagrade grupama AIH (Grupa Čakovec i Školska grupa Centar Pula) za fundraising, broj potpisa na peticijama, te broj poslanih apela u korist onih čija su prava kršena. Na ovogodišnjoj Skupštini AIH izabran je i novi Nadzorni odbor.

05. travnja 2006.g. Amnesty International je objavio izvještaj pod nazivom "Below the radar: Secret flights to torture and "disappearance" u kojem kritizira ulogu Vlade SAD-a i njenih obavještajnih službi, prvenstveno CIA-e u prebacivanju "osumnjičenih za terorizam", te moguće postojanje tajnih centara zatočenja. U izvještaju se kao jedno od odredišta slijetanja CIA-inog aviona spominje i Dubrovnik. Taj je avion u periodu od 2002. do 2005.g. više puta korišten prilikom otmica i prebacivanja osumnjičenika iz jedne zemlje u drugu, a u siječnju 2004.g. njime je iz Makedonije u Afganistan prebačen i njemački državljanin Khaled el-Masri koji je pogrešno osumnjičen za terorizam, pa je nakon nekoliko mjeseci zatočenja i zlostavljanja pušten. Neki mediji u Hrvatskoj su zahvaljujući pogrešnoj informaciji HINA-e (prilažemo ispriku HINA-e AI-u) prenijeli vijest po kojoj AI tvrdi da je u avionu koji je sletio u Dubrovnik bio i sam el-Masri. Međutim, to nije točno. AI nikada nije rekao da je u tom avionu bio el-Masri ili bilo koja druga osoba nezakonito lišena slobode, već je samo konstatirao da je spomenuti avion u navedenom vremenu sletio na dubrovašku zrašnu luku, sto je nepobitno utvrđeno. Jedino sveobuhvatna i nezavisna istraga mogla bi dati informacije o tome da li je u avionu bilo osoba nezakonito lišenih slobode, što nije do kraja isključeno. Hrvatske vlasti najavile su istragu, ali ni više od mjesec dana nakon objavljivanja izvještaja nema nikakvih rezultata istrage.

Izvještaj:
Naslovnica
Sažetak
Cijeli izvještaj
Ispravak HINA-e

Jedan od glavnih izazova Austrijskom predsjedanju Europskom Unijom bit će reafirmacija ljudskih prava kao prioriteta unutarnje i vanjske politike EU-a, izjavili su predstavnici Amnesty Internationala na press konferenciji održanoj u Beču povodom Austrijskog preuzimanja predsjedanja Unijom. Borba protiv terorizma i pitanja migracija postali su dominantni prioriteti EU-a, međutim politika EU-a u vezi tih pitanja pokazala je ozbiljne nedostatke. Kad se treba suočiti s manjkom poštivanja ljudskih prava unutar borbe protiv terorizma ili u vezi pitanja nasilnog vraćanja izbjeglica u zemlje u kojima im prijeti opasnost, EU uglavnom stavlja "glavu u pijesak" istaknuto je na spomenutoj press konferenciji AI-a. Sto se tiče približavanja Hrvatske i Turske Europskoj Uniji, AI traži istrajavnje na dosljednoj primjeni Kopenhaskih kriterija, a ne samo zadovoljavanje forme.
>opširnije

Najnoviji izvještaj Amnesty Internationala pod nazivom "Secret Detention in CIA Black Sites" govori između ostalog da se među 11.000 zatvorenika u bazi Guantanamo Bay nalaze i oni koji su transferirani kroz Hrvatsku. AI Hrvatske je pozvao Vladu RH da istraži ove navode i obavijesti javnost o rezultatima istrage. Ministrica pravosuđa kaže da nema takve informacije, jer bi prema proceduri ona morala potpisati transfer. Nije jasno misli li gđa. Škare Ožbolt da CIA traži dozvole za prolaz i šalje pisma s povratnicom?
Korak dalje otišao je glasnogovornik Vlade, g. Ratko Maček koji kaže da je "AI nevladina organizacija, te da vlada ne odgovara na upite nevladinih organizacija"!!??
Istina, neuobičajen, ali vrlo inteligentan odgovor.
No, dobro. Bit će interesantno kad Vlada ovih dana dobije pismo od Vijeća Europe (ako već i nije) u kojem se traži upravo to, dakle, istraga. Vidjet ćemo hoće li g. Maček iskoristiti novu šansu za još jedan efikasan poen?
>opširnije

Povodom 10-godišnjice vojno-policijske operacije "Oluja" Amnesty International pozvao hrvatske vlasti da hitno počnu ispunjavati svoje obveze i da privedu pravdi sve odgovorne za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti počinjene u ratu 1991-95 bez obzira na etničku pripadnost žrtava ili počinitelja...
>opširnije

Film "Smrt gospodina Lazarescua" rumunjskog redatelja Cristi Puiua, dobitnik je "Filmske nagrade Amnesty Internationala" na ovogodišnjem Motovunskom filmskom festivalu. Tako je odlučio tročlani međunarodni žiri u sastavu - Veronika Rešković (Jutarnji list), Leo Hannewijk (AI Nizozemske) i Thom Palmen (Umea Int. Film Festival - Svedska). Nagradu je u ime Amnesty Internationala Hrvatske 28. srpnja 2005. pred mnogobrojnom publikom dodijelila Morena Zadravec, predsjedavajuća Izvršnog odbora Amnesty Internationala Hrvatske.

Dan nakon toga isti je film postao apsolutni pobjednik, dobivši "Propeler Motovuna" za najbolji film u glavnom programu 7. Motovunskog filmskog festivala. Čestitamo!!!

U suradnji Amnesty Internationala Hrvatske i Motovun Film Festivala po drugi put će se u Hrvatskoj dodijeliti "Filmska nagrada Amnesty Internationala" za najbolji kratkometražni ili dugometražni film s ljudskopravnom tematikom.

Ove je godine u konkurenciji za Nagradu četrnaest filmova, a o najboljem će odlučiti žiri u sastavu Leo Hannewijk iz Nizozemske (Amnesty International Nizozemske), Thom Palmen (Umea International Film Festival) iz Švedske te Veronika Rešković (Jutarnji list) iz Hrvatske. Nagradu će 28. srpnja u Kinu Trg s pocetkom u 21 sati dodijeliti predsjedavajuca Izvršnog odbora Amnesty Internationala Hrvatske Morena Zadravec.

Za trajanja Motovun Film Festivala bit će postavljen štand Amnesty Internationala Hrvatske svakim danom od 15,30 do 23 sata. Donacije skupljene na štandu utrošit će se za pokrivanje troškova "Filmske nagrade Amnesty Internationala". Vidimo se u Motovunu!
>opširnije

Arhiva AIH

Amnesty International objavio je 25. svibnja svoj Godišnji izvještaj za 2005.g. koji pokriva period od 01.01. do 31.12. 2004.g. Na 310 stranica izvještaja iznijeta su kršenja ljudskih prava istražena od AI-a u 149 zemalja svijeta. Izvještaj je u Zagrebu na vrlo dobro posjećenoj press konferenciji u ime AIH predstavio Edin Tuzlak, tajnik ureda AIH. "U 2004. g. tzv. rat protiv terorizma ušao je u novu fazu u kojoj su vlade definitivno iznevjerile i izdale obećanja o zaštiti ljudskih prava, istovremeno gurajući novu i vrlo opasnu međunarodnu političku agendu koja se manifestira kroz pokušaj redefinicije mučenja i drugih okrutnih, nehumanih i ponižavajućih postupaka ili kažnjavanja, odnosno odustajanje od apsolutne zabrane mučenja, paraliziranje djelovanja međunarodne zajednice, nesuočavanje s vlastitim neuspjehom borbe protiv terorizma i diskreditaciju vladavine prava", stoji u Godisnjem izvjestaju AI-a za 2005.g...
>opširnije

Masovnim deportacijama ilegalnih useljenika s otoka Lampedusa u Libiju, talijanske vlasti prekršile su 4. Protokol Europske konvencije o ljudskim pravima i Konvenciju o pravima izbjeglica, koje izričito zabranjuju skupna protjerivanja, te vraćanje osobe u zemlju u kojoj joj prijeti opasnost od teških kršenja ljudskih prava. Od listopada prošle godine u Libiji ili na putu prema matičnim zemljama u Africi živote je izgubilo najmanje 106 ljudi, a tu je brojku potvrdio i Europski parlament u svojoj rezoluciji od 14. travnja 2005.g.
>opširnije

Ovogodišnja Skupština Amnesty Internationala Hrvatske održana je 02. travnja u prostorima Centra za ljudska prava u Ulici kralja Držislava br.6 u Zagrebu i u njenom radu sudjelovali su izabrani predstavnici grupa AIH, kao i pojedinačni članovi.
Nakon pozdravnog govora Predsjedavajuće IO AIH Samante Milotić Bančić, direktorica AIH Milena Beader obratila se Skupštini pozvavši na minutu šutnje kojom je Skupština odala počast osnivaču AI-a Peteru Benensonu koji je nedavno preminuo u 83. godini života.
Po biranju Radnog predsjedništva koje je od tada pa do kraja Skupštine zasjedalo na čelu s Morenom Zadravec, određen je kvorum, te je usvojen dnevni red Skupštine, a nakon njega usvojeni su – zapisnik za 2004.g. (uz izmjene), izvještaji, te ostali dokumenti.
Nakon predstavljanja i usvajanja izvještaja grupa AIH, gost Skupštine Amir Hodžić iz Centra za edukaciju i savjetovanje žena održao je predavanje za članove AIH na temu rodne problematike. Nakon predavanja usijedila je vrlo živa rasprava o rodnoj problematici i nasilju u adolescentskim vezama.
U poslijepodnevnim satima prihvaćeni su - Godišnji plan za 2005., Plan aktivnosti i Budžet, te je izabaran novi saziv Izvršnog odbora u kojem će u slijedeće dvije godine biti - Morena Zadravec i Diana Božić iz Pule, Blaženka Sečkar iz Zagreba, Alen Vasiljević iz Kutine i Marina Kolar iz Čakovca.

Amnesty International Hrvatske

Okrutna ubojstva triju žena u Petrinji pokazala su da neprimjenjivanje preventivnih zakonskih mjera od strane policije, te oružje u rukama psihičkih bolesnika i prijavljenih obiteljskih nasilnika mora dovesti do tragedija i užasa koji su ovih dana do temelja uzdrmale hrvatsko drustvo.

Policija mora shvatiti da obiteljsko nasilje nije privatna stvar već stvar od javnog interesa, jer se radi o kršenju ljudskih prava. Nužna je rigorozna primjena Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji kao i ostalog raspoloživog zakonodavstva.

Gradjani, a posebno branitelji i oboljeli od PTSP-a trebaju vratiti oružje. Svi, počevši od vlasti do građana, medija i nevladinih organizacija moraju učiniti sve što je u njihovoj moći kako bi se spirala oružanog nasilja prekinula.
>opširnije

U najnovijem izvještaju o kršenju ljudskih prava u Srbiji i Crnoj Gori Amnesty International oštro kritizira i proziva srpskocrnogorske vlasti ne samo u vezi aktualnih kršenja ljudskih prava, već poglavito zbog nesuradnje s Haškim sudom i nekažnjavanja za ratne zlocine.
>opširnije

Odluka Vijeća Europske unije da odgodi početak pregovora s Hrvatskom o pristupanju Uniji šalje snažnu poruku hrvatskim vlastima, ali i ostalima na Balkanu da nekažnjavanje za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti
mora prestati. Hrvatske vlasti moraju u potpunosti i bezuvjetno surađivati s Tribunalom, ali i sami moraju poduzimati sveobuhvatne i nepristrane istrage zločina počinjenih u ratu. Propust nekažnjavanja za ratne zločine
čini ogromnu prepreku potpunoj realizaciji principa vladavine prava i ozbiljno ugrožava poslijeratnu obnovu, naglašava Amnesty International u svojoj izjavi povodom odgode početka pregovora.

Cjelokupni tekst izjave AI-a "Croatia: Impunity for war crimes must end" možete naći ovdje

Nasilje nad ženama u obitelji i zajednici, te nasilje nad ženama kao rezultat državne represije ili oružanog sukoba, dio su istog kontinuiteta. Velik dio nasilja uperenog protiv žena u militariziranim društvima ili u
vrijeme oružanog sukoba samo je ekstremna manifestacija diskriminacije i povreda s kojima se žene suočavaju u vrijeme mira. No, kakav god je kontekst ili neposredan uzrok nasilju nad ženama, prisustvo oružja uvijek ima isti efekt; više oružja - više opasnosti za žene, stoji u izvjestaju AI-a, IANSA-e i Oxfama, "The Impact of Guns on Women's Lives".
>opširnije

U 83. godini života, 25. veljače 2005.g. u bolnici John Radcliffe u Oxfordu umro je Peter Benenson, osnivač Amnesty Internationala. Iako rođen u vrijeme kad nije bilo ni UN-a, niti jednog međunarodnog sporazuma o ljudskim pravima, a Univerzalna deklaracija je tek trebala biti napisana, Benenson je i tada spašavajuci siročad iz španjolskog građanskog rata ili Židove iz Njemačke u doba II svjetskog rata naznacio o kakvoj se osobi radi.

I prije nego se na svjetskoj pozornici pojavio Amnesty International, Benenson je kao odvjetnik samostalno radio na zaštiti ljudskih prava diljem svijeta, no osnivajući Amnesty International 1961.g. udario je temelje revoluciji ljudskih prava u drugoj polovici 20. stoljeća, a sebi je osigurao mjesto među onim ljudima u povijesti svijeta čija će dobra djela živjeti vječno.

"Ova svijeca ne gori za nas, vec za one koje nismo uspjeli spasiti iz zatvora, koji su ubijeni na putu u zatvor, za one koji su mučeni, za one koji su oteti, za one koji su "nestali". Za njih gori ova svijeca...",

Peter Benenson.

Pročitajte više ovdje i ovdje (na engleskom).
>opširnije

Tekst: Najnoviji izvještaj Amnesty Internationala, "Sjena nad budućnosti Hrvatske: nastavljanje nekažnjavanja za kršenja ljudskih prava tijekom rata" (AI Index: EUR 64/005/2004) iznosi pojedinosti o zabrinutosti organizacije zbog neriješenog nasljeda kršenja ljudskih prava iz razdoblja rata. U njemu se pružaju opsežne ilustracije modela nekažnjavanja. Izvještaj se fokusira na
propuste hrvatskih vlasti da temeljito i pravodobno istraže nezakonita ubojstva, izvansudska smaknuća i ostala kršenja ljudskih prava; otkriju podatke o sudbini i boravištu "nestalih" hrvatskih Srba i privedu pravdi pripadnike hrvatske vojske i policije odgovorne za "nestanke". Iako hrvatski dužnosnici često navode brojku od 1,200 "nestalih" osoba za kojima se još
uvijek traga, ta brojka ne uključuje pripadnike hrvatskih Srba "nestalih" u
posljednjoj fazi rata.

U svojoj reakciji Ministarstvo pravosuđa navodi da su za "razna kaznena djela (pa i ratne zločine) optužene 3.792 osobe". Nažalost, Ministarstvo ne govori o tome koliki je broj pripadnika hrvatskih snaga optuženih za ratne zločine i kada su počela procesuiranja. Također, se ne kaže ništa o tome zašto su svi poznatiji slučajevi vraćeni od strane Vrhovnog suda na ponovno suđenje
i kako to da su kritike AI-a i Vrhovnog suda RH slične ili iste.

Iako AI već 13 godina piše i objavljuje ovakve izvještaje pozivajući hrvatske vlasti na djelovanje, reakcije tih istih vlasti i dijela medija su uvijek iste - razočaravajuće.
>opširnije

Tema ovogodisnjeg likovnog natječaja za osnovne škole bila je izrada motiva za čestitke Amnesty Internationala Hrvatske, a u cilju skupljanja sredstava za rad organizacije u korist djece, žena i muškaraca čija su prava kršena širom svijeta te promicanja ljudskih prava u Hrvatskoj. U natjecaju su sudjelovale 43 skole iz svih županija Republike Hrvatske s oko 400 dječjih radova. Nagrađeni su radovi sljedećih učenika/ica čiji se motivi nalaze na
ovogodišnjim čestitkama:

1. nagrada
O.S. “Viktora Cara Emina”, Lovran, učenik: Moreno Sirotnjak, mentorica:
Jasna Levak

2. nagrada
O.S. “Nova Rača”, Nova Rača, učenica: Romana Kalverešin,
mentorica: Ana Štimac

3. nagrada
O.S. “Milka Cepelića”, Vuka, učenica: Antonija Bek, mentorica: Gordana
Bilić
>opširnije

Amnesty International pozvao hrvatske vlasti da trenutačno provedu preporuke Odbora za prava djeteta Ujedinjenih nacija (dalje Odbor) koje su objavljene 1. listopada 2004., nakon što je Odbor razmotrio Drugi periodični izvještaj Hrvatske o mjerama kojima se osigurava primjena prava iz Konvencije o pravima djeteta. Preporuke Odbora tiču se sprečavanja nasilja i šikaniranja (bullying) među djecom i mladima u ustanovama za socijalnu skrb, nasilja u mjestima pritvora, te de facto diskriminacije etničkih i nacionalnih manjina, Roma i djece stranaca.
>opširnije

29. srpnja 2004.g. Amnesty International je po prvi puta na Motovunskom filmskom festivalu dodijelio međunarodnu filmsku nagradu za najbolji kratkometražni ili dugometražni film s ljudsko-pravnom tematikom. U izboru dvanaest filmova žiri u sastavu Morena Zadravec (članica Izvršnog odbora Amnesty Internationala Hrvatske), Nick Roddick (filmski kritičar, Preview Magazine), Taco Ruighaver (direktor Amnesty International Film Festivala u Nizozemskoj) i Čedo Prodanović (odvjetnik) odlučio je za dobitnika nagrade izabrati film "Goblen" redatelja Bojana Vuletića (Srbija i Crna Gora). Nagradu AI-a u ime Amnesty Internationala predala je direktorica AIH Milena Beader, a zbog zbog izostanka redatelja primila ju je predstavnica organizatora, direktorica MFF-a Olinka Vištica.

Ured Amnesty Internationala Hrvatske

Na ovogodišnjem Motovun Film Festivalu prvi put će se u Hrvatskoj dodijeliti međunarodna filmska nagrada Amnesty Internationala za najbolji kratkometražni ili dugometražni film s ljudsko-pravnom tematikom.

U konkurenciji za nagradu je dvanaest filmova, a o najboljem će odlučiti žiri u sastavu Morena Zadravec (AIH), Nick Roddick (Preview Magazine), Taco Ruighaver (AI Nizozemska) i Čedo Prodanović (odvjetnik). Dodjela nagrade održat će se 29. srpnja u Kinu Trg, s početkom u 21 sat.

Za trajanja Motovun Film Festivala bit će postavljen štand Amnesty Internationala Hrvatske s peticijom za kontrolu prodaje oružja, a na nekoliko će mjesta biti postavljeni promotivni materijali AIH i kutijice za donacije. Vidimo se u Motovunu!
>opširnije

(Den Haag/Bruxelles) - U svojim preporukama Nizozemskoj kao Predsjedavajućoj Europske unije (EU), Amnesty International je pozvao EU da se javno zauzme i odlučnije djeluje za ljudska prava u svijetu, a naročito tamo gdje su ona pod sve većim udarom. "Među važnim svjetskim akterima EU je u najboljoj poziciji da preuzme vodstvo u borbi s globalnom krizom ljudskih prava, no, to zahtjeva više od pukog ponavljanja vrednota i davanja neobvezujućih izjava o ljudskim pravima", ističe AI.
>opširnije

U Novom listu od 05. lipnja 2004.g., br. 18 239, godina LVII u tekstu novinara Ladislava Tomičića pod naslovom "Kriminal i nasilje ratni miraz", pojavljuju se na dva mjesta (u nadnaslovu i prvoj rečenici) netočni navodi koji čitateljima sugeriraju da je Amnesty International objavio nekakav poseban izvještaj o stanju ljudskih prava u zemljama bivše Jugoslavije iz kojeg su se onda crpile informacije za spomenuti tekst. Međutim, takav izvještaj ne postoji, već se radi o Godišnjem izvještaju AI-a koji obuhvaća 150 zemalja svijeta.

Također, u broju Novog lista (18 241) od 07. lipnja 2004. u interviewu s istraživačem Međunarodnog tajništva Amnesty Internationala za Hrvatsku, Sloveniju i BiH Omerom Fisherom pod naslovom, "Gotovinu štitili kriminalni krugovi i dio obavještajaca", na dva mjesta je krivo navedeno da "Hrvatska nema zakon o azilu, ali da će on uskoro biti poslan u proceduru". G. Fisher nije izjavio to, već je rekao da "Hrvatska ima Zakon o azilu, ali da će on stupiti na snagu 1. srpnja 2004.g."
Nažalost, Novi list nije objavio ove ispravke, pa smo prisiljeni i na ovakav način obavijestiti javnost o tome.

Ured Amnesty Internationala Hrvatske

Amnesty International (AI) pozvao je danas hrvatske vlasti da hitno provedu preporuke UN-ovog Odbora protiv mučenja (Odbor), objavljene 14. svibnja 2004. nakon što je Odbor razmotrio treći periodični izvještaj Hrvatske. U izvjestaju pod naslovom, \"Croatia: Briefing to the United Nations Committee against Torture\", AI je iznio svoje glavne zabrinutosti koje se odnose na:

- neuspjeh hrvatskih vlasti da provedu temeljitu i pravovremenu istragu slučajeva mučenja ili okrutnih, nečovjecnih i ponižavajućih postupaka, koji su se dogodili u razdoblju izmedu 1991. i 1995. tijekom oružanog sukoba izmeđ Hrvatske vojske i oružanih snaga hrvatskih Srba, potpomognutih tadašnjom Jugoslavenskom narodnom armijom (JNA), te da osiguraju privođnje pravdi počinitelja spomenutih kršenja ljudskih prava, bilo pred domaće sudove ili Međnarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (Haški sud);

- neuspjeh hrvatskih vlasti da provedu temeljitu i pravovremenu istragu nasilnih napada nedržavnih aktera na povratnike i pripadnike etničkih manjina, te da počinitelje spomenutih kršenja ljudskih prava privedu pravdi;

- izvješća o uznemiravanju, zlostavljanju i samovoljnom pritvoru izbjeglica i tražitelja azila u Prihvatnom centru za strance Ježevo;

- neuspjeh hrvatskih vlasti da spriječe ozbiljno nasilje i slučajeve uznemiravanja (bullying) među djecom i mlađm punoljetnim osobama, smještenima u ustanovama za socijalnu skrb;
>opširnije

Vlade i naoružane grupe objavile su rat globalnim, univerzalnim vrijednostima i principima ljudskih prava, sijući nepovjerenje, strah i podjele diljem svijeta. Od Iraka i Afganistana do Turske i Španjolske, od Amerike i Rusije do Indonezije i Filipina svijet postaje ekskluzivan prostor njihovog krvavog nadmetanja. Žrtve su dakako uglavnom oni koji s time nemaju nikakve veze. Amnesty International Hrvatske održao je pred brojnim novinarima press konferenciju na kojoj je predstavljen Godišnji izvještaj Amnesty Internationala za 2004. g.(pokriva period od 01.01. do 31 .12. 2003.g.).
>opširnije

Amnesty International Hrvatske održao je 03. travnja u Zagrebu svoju redovnu skupštinu na kojoj su usvojeni izvještaji o aktivnostima i financijama za prošlu godinu, a izabran je i novi Izvršni odbor kojem je kao predsjedavajuća na čelu Samanta Milotić, aktivistica AIH iz Pule. Ostale članice novog IO-a su: Morena Zadravec i Diana Božić iz Pule, te Blaženka Sečkar i Željka Petrović iz Zagreba.Također je izabran i novi Nadzorni odbor organizacije. Osim gore spomenutih izvještaja usvojene su i promjene statuta, te plan rada i budžet za 2004.g.
Amnesty International Hrvatske u 2004.g nastavlja raditi na svojim prioritetima - poduzimanje kampanja i akcija u korist prava žrtava kršenja, razvoju članstva, skupljanju financijskih sredstava, promicanju ljudskih prava u Hrvatskoj, te radu na međunarodnim standardima ljudskih prava kako na međunarodnoj, tako i na nacionalnoj razini.

Ured Amnesty Internationala Hrvatske

Žužul i Mesić možda jesu ispunili osobni cilj svojih putovanja u Izrael, odnosno Siriju, ali za ljudska prava u tim zemljama nisu učinili ništa. Kako objasniti činjenicu da ministar Žužul javno suosjeća s izraelskim žrtvama, a da se o palestinskim nema potrebu izjasniti, iako su u vrijeme njegovog posjeta Izraelu ginuli i izraelski i palestinski civili. U vrijeme pisanja ovog komentara MVP RH još uvijek nije osudio ubojstvo vođe HAMAS-a Sheikha Yassina, iako je EU i velik dio svijeta to već učinio. Kako to povezati s izjavom ministra Žužula u emisiji \\\"Nedjeljom u dva\\\" da Hrvatska u svemu slijedi zemlje EU-a. S druge strane, očito je da predsjedniku Mesiću nije bio nikakav problem sklapati \\\"dobre poslove\\\" sa Sirijom u trenutku kada oružane snage te zemlje ubijaju i masovno hapse pripadnike kurdske etnićke manjine u toj zemlji.
>opširnije

Od rođenja do smrti, u vrijeme mira kao i rata, žene se suočavaju s diskriminacijom i nasiljem od strane države, zajednice i obitelji. Najmanje svaka treća žena na svijetu, tijekom svoga će života biti žrtva nasilja. Nasilje nad ženama prisutno je u svakom društvu, bez obzira na politički i ekonomski sustav, bogatstvo, rasu ili kulturu.

Glavni uzrok nasilja nad zenama leži u diskriminaciji koja prijeći jednakost žena s muškarcima u svim podrucjima života. Nasilje nad ženama nije 'prirodno' ili 'neizbježno'. Ono je grubo kršenje ljudskih prava.

Povodom pocetka svjetske kampanje za prava žena, Amnesty International poziva sve, muškarce i žene, da se pridruze naporima u cilju zaustavljanja nasilja nad ženama. U suradnji sa ženskim organizacijama koje predvode borbu za ženska prava, ovom kampanjom želimo u svakom društvu u svijetu podići javnu svijest i pokrenuti javno mnijenje na reakciju koja će odvratiti pojedince od nasilja nad ženama, a vlade i druge čimbenike primorati na odlučne akcije u sprečavanju i kažnjavanju počinitelja.
>opširnije

Hrvatska vlada nažalost ima glavnu ulogu u pritiskanju predsjednika Mesića da popusti američkim pritiscima i prestane se protiviti slanju hrvatskih snaga u Irak, te potpisivanju bilateralnog sporazuma o neizručivanju američkih državljana ICC-u. U tom kontekstu dolazak američkog ministra obrane samo je dodatni argument sile.
>opširnije

Amnesty International Hrvatske obilježio je Međunarodni dan prava djeteta akcijama lokalnih i školskih grupa u Zagrebu, Čakovcu, Puli i Zadru.
Grupe su organizirale druženje s građanima i potpisivanje dopisnica koje će biti upućene Predsjedniku Ruske Federacije Vladimiru Putinu, a tiču se problema s kojima se suočavaju djeca s poteškoćama u mentalnom razvoju u toj zemlji.
Naime, iako sve veći broj obitelji u Ruskoj Federaciji sam vodi brigu o djeci s poteškoćama u mentalnom razvoju, većina takve djece smještena je u državnim institucijama, točnije internatima (državnim sirotištima). U 155 takvih internata, nalazi se preko 29,000 djece.
Osim toga, 19,400 djece iznad 4 godiine smješteno je u dječjim domovima, a velik broj njih su upravo djeca s poteškoćama u mentalnom razvoju.
Djeca smještena u internatima često žive u okrutnim i ponižavajućim uvjetima. Mnoga cijelo vrijeme leže u krevetu bez ikakvih mogućnosti za igru. Ne čini se ništa da se omogući njihov razvoj jer se smatra da se ne mogu educirati. Liječnici koji rade u internatima opisuju ih kao djecu koja pate od \"imbecilizma\" i \"idiotizma\", stanja koja ne postoje u međunarodnoj klasifikaciji bolesti Svjetske zdravstvene organizacije. Amnesty International smatra da se takvim postupanjem krše prava djece s poteškoćama u mentalnom razvoju i poduzimat će akcije da se takva praksa izmjeni.

Ured Amnesty Internationala Hrvatske

Prekršajni sud u Zagrebu obustavio je prekršajni postupak protiv Amnesty Internationala Hrvatske nakon što je podnositelj tužbe PU zagrebačka naglo postala nezainteresirana za daljnji postupak. Podsjećamo - 1. policijska postaja - PU zagrebačke podnijela je zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka protiv Amnesty Internationala Hrvatske zbog organizacije mirnog prosvjeda 26. travnja 2002.g. pred zgradom Vlade RH u vezi s kršenjima ljudskih prava u Izraelu i Okupiranim područjima.
>opširnije

U današnje vrijeme globalna trgovina oružjem dosegnula je kritičnu razinu. Različita oružja dostupna su kršiteljima ljudskih prava, represivnim vladama i kriminalcima. Tri međunarodne nevladine organizacije, Amnesty International, Oxfam i IANSA (International Network on Small Arms), pokrenule su danas međunarodnu Kampanju za kontrolu naoružanja u više od 50 zemalja.
>opširnije

Amnesty International Hrvatske održao je press konferenciju povodom objavljivanja Godišnjeg izvještaja Amnesty Internationala 2003.g., na kojoj su u ime organizacije govorili Ivona Bublić i Tvrtko Lovreković, članovi IO AIH, te Edin Tuzlak, tajnik ureda AIH.
>opširnije

Amnesty International Hrvatske (AIH) ističe zabrinutost izvještajima o pritisku SAD-a na hrvatsku vladu u cilju potpisivanja bilateralnog sporazuma o neizručivanju američkih državljana optuženih za genocid, zločine protiv čovjećnosti, te ratne zločine Međunarodnom kaznenom sudu (ICC). Amnesty International Hrvatske ovim putem poziva hrvatsku vladu da odbije potpisati ovaj sporazum, koji bi kršio obveze Republike Hrvatske kao stranke ugovornice Rimskoga statuta Međunarodnog kaznenog suda, te druge obveze regulirane međunarodnim pravom.
>opširnije

Uoći 112. sjednice Odbora ministara Vijeća Europe, koja ce se održati 14. i 15. svibnja 2003. a na kojoj ce raspravljati o budućem izgledu Europskog suda za ljudska prava, Amnesty International i više od 70 nevladinih organizacija koje djeluju u zemljama članicama Vijeca Europe pozvali su članice te organizacije da ustraju na poboljšanju učinkovitosti Suda, ali ne na štetu ljudskih prava...
>opširnije

U posljednjih 16 godina počinjeno je 3800 kriminalnih radnji protiv sindikalista, uključujući ubojstva sindikalnih vođa i njihovih obitelji, od kojih je većina prošla nekažnjeno. Samo u prošloj godini ubijeno je 172-je sindikalista od kojih su 49-oro bili vodeći ljudi tamošnjih sindikata. Tijekom 2002.g., 26 ih je oteto, a 17 ih je pretrpjelo pokušaj otmice. Odgovornost za kršenja imaju vladine snage i paravojska povezana s vladom. AIH zbog toga traži od hrvatskih predstavnika u Međunarodnoj organizaciji rada da podupru prijedlog za osnivanjem istražne komisije koja bi ispitala učestale i sistematske napade na kolumbijske sindikaliste...
>opširnije

U 2002.g. više od 3248 osoba osudjeno je na smrt u 67 zemalja, a od tog broja izvrsenjem smrtne kazne ubijeno je vise od 1526 osoba u 31 zemlji svijeta. U Kini je zabiljezeno 1060, u Iranu 113, a u SAD-u 71 izvrsenje smrtne kazne, sto je 81% svih smaknuca smrtnom kaznom u prosloj godini. U mnogim slucajevima smrtnih kazni uocena su teska krsenja medjunarodnih standarda, ukljucujuci nepostena sudjenja, te pogubljenja maloljetnih prijestupnika, tj. osoba koje su u vrijeme pocinjenja zlocina bile mladje od 18 godina. U 2002.g. zabiljezena su 3 takva slucaja i to sva 3 u SAD-u, stoji u izvjestaju AI-a o smrtnoj kazni u svijetu u 2002.g.
>opširnije

U godini u kojoj obilježava 10.godišnjicu postojanja Amnesty International Hrvatske (AIH) održao je godišnju Skupštinu u Zagrebu. Na Skupštini je usvojen izvještaj o aktivnostima i financijski izvještaj za 2002. Nakon rasprave, usvojen je godišnji plan i proračun za 2003. te izabran novi Izvršni odbor. Sa zadovoljstvom je konstatirano da je članstvo organizacije u Hrvatskoj, kao i raspon njezine djelatnosti u stalnom porastu uz činjenicu da je to jedina organizacija za ljudska prava u našoj zemlji koja ne prima financijska sredstva od vlada za svoj rad na zaštiti ljudskih prava.
>opširnije

U srijedu 19. ožujka Amnesty International obiliježio je 30 godina od početka upotrebe tehnike Hitnih akcija. Ova vrlo učinkovita kampanjska tehnika pokreće desetke tisuća podržavatelja AI-a diljem svijeta. Oni hitno
običnom poštom, elektronskom poštom ili faksom šalju pisma u korist onih kojima neposredno prijeti mučenje, pogubljenje, «nestanak» te drugi oblici kršenja ljudskih prava.
>opširnije

Amnesty International zatražio je trenutnu i nepristranu istragu o smrti civila poginulih tijekom dosadašnjih sukoba u Iraku.
«Svaki vjerodostojan navod o ozbiljnim kršenjima Ženevskih Konvencija mora se u potpunosti istražiti, a oni za koje se utvrdi da su odgovorni moraju individualno odgovarati,» rekao je Amnesty International.
>opširnije

Delegacija Amnesty Internationala Hrvatske posjetila MVP RH, te se sastala s ministrom Piculom i njegovim suradnicima. Razgovaralo se o Stalnom Međunarodnom kaznenom sudu, predstojećoj sjednici UN-ove Komisije za ljudska prava, te o općoj razini odnosa AIH i MVP RH...
>opširnije

Delegacija Amnesty Internationala Hrvatske (AIH) predala je 14. veljače 2003. Veleposlanstvu Ruske Federacije u RH preko 3000 potpisa na peticiju za predsjednika Putina kojom se traži poštivanje i promicanje ljudskih prava u Ruskoj Federaciji.
>opširnije

Neki se zapadni politički vođe iznenađujuće često pozivaju na stanje ljudskih prava u Iraku kako bi opravdali pokretanje vojne akcije protiv te zemlje. Takva selektivna briga za ljudska prava nije ništa drugo do hladna i proračunata manipulacija radom aktivista za zaštitu ljudskih prava. Ne smijemo zaboraviti da su se prije Zaljevskog rata te iste vlade u potpunosti oglušivale na izvješća Amnesty Internationala o učestalim kršenjima ljudskih prava u Iraku. Te su vlade šutjele kad su tisuće nenaoružanih kurdskih civila ubijene u Halabji 1988. godine.
>opširnije

"Nitko ne može imati imunitet za najgore zločine protiv čovječnosti", poruka je Amnesty Internationala povodom predaje međunarodne web peticije vladama svijeta uz zahtjev da ne ulaze u tzv. sporazume o nekažnjavanju s Vladom SAD-a. Jedina hrvatska stranka čiji su se čelnici izjasnili da bi američkim državljanima davali imunitet pred Stalnim sudom je Hrvatska demokratska zajednica (HDZ).
>opširnije

U povodu Međunarodnog dana ljudskih prava Amnesty International Hrvatske želi naglasiti da organizacija nažalost nije upoznata s "konačnim prijedlogom Zakona o civilnoj službi" kojeg je Vlada RH uputila Hrvatskom saboru na drugo čitanje, a pozivanje na našu organizaciju u cilju opravdanja teksta "konačnog prijedloga" koji organizacija nije vidjela smatramo neprimjerenim i neozbiljnim.
>opširnije

29. listopada 2002. godine Amnesty International je objavljivanjem izvještaja "Denial of Justice" u 150 zemalja svijeta, uključujući i Hrvatsku, obilježio početak kampanje pod nazivom "Ruska Federacija: Pravda za svakoga". Na press konferenciji održanoj u Zagrebu toga dana između ostalog je istaknuto da je naš osnovni cilj u ovoj kampanji prekinuti šutnju kada je riječ o kršenjima ljudskih prava u Ruskoj Federaciji te pokrenuti moć koju u svojim rukama imaju obični ljudi.
>opširnije